Zdravlje i medicina

Novi biomarker test može otkriti Alzheimerovu neurodegeneraciju u krvi

V.P.

Grupa neuroznanstvenika predvođena istraživačem Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Pittsburghu razvila je test za otkrivanje novog markera neurodegeneracije Alzheimerove bolesti u uzorku krvi. Studija o njihovim rezultatima objavljena je danas u Brainu.

Biomarker, nazvan „tau izveden iz mozga”, ili BD-tau, nadmašuje trenutne dijagnostičke testove krvi koji se koriste za kliničko otkrivanje neurodegeneracije povezane s Alzheimerovom bolešću. Specifičan je za Alzheimerovu bolest i dobro korelira s biomarkerima neurodegeneracije Alzheimerove bolesti u cerebrospinalnoj tekućini (CSF).

"U ovom trenutku dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti zahtijeva neuro snimanje (MRI ili PET)", rekao je stariji autor Thomas Karikari, Ph.D., pomoćnik profesora psihijatrije na Pittu. "Ti su testovi skupi i potrebno je puno vremena da pacijent dođe na red za snimanje, a mnogi pacijenti, čak ni u SAD-u, nemaju pristup MRI i PET skenerima. Dostupnost je veliki problem."

Trenutačno, za dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti, kliničari koriste smjernice koje su 2011. postavili Nacionalni institut za starenje i Udruga za Alzheimerovu bolest. Smjernice, nazvane AT(N) Framework, zahtijevaju otkrivanje tri različite komponente Alzheimerove patologije - prisutnost amiloidnih plakova, tau čvorova i neurodegeneracije u mozgu - bilo slikom ili analizom CSF uzoraka.

Nažalost, oba pristupa pate od ekonomskih i praktičnih ograničenja, diktirajući potrebu za razvojem prikladnih i pouzdanih AT(N) biomarkera u uzorcima krvi, čije je prikupljanje minimalno invazivno i zahtijeva manje resursa. Razvoj jednostavnih alata za otkrivanje znakova Alzheimerove bolesti u krvi bez ugrožavanja kvalitete važan je korak prema poboljšanoj dostupnosti, rekao je Karikari.

"Najvažnija korist krvnih biomarkera je živote ljudi učiniti boljim i poboljšati kliničko povjerenje i predviđanje rizika u dijagnozi Alzheimerove bolesti", rekao je Karikari.

Trenutačne dijagnostičke metode krvi mogu točno detektirati abnormalnosti u plazmatskom amiloidu beta i fosforiliranom obliku tau, odgovarajući na dvije od tri potrebne kvačice za pouzdano dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti. Ali najveća prepreka u primjeni AT(N) okvira na uzorke krvi leži u poteškoćama u otkrivanju markera neurodegeneracije koji su specifični za mozak i na koje ne utječu potencijalno obmanjujuća „onečišćenja” proizvedena negdje drugdje u tijelu.

Na primjer, razine svjetla neurofilamenta u krvi, proteinskog markera oštećenja živčanih stanica, postaju povišene kod Alzheimerove bolesti, Parkinsonove i drugih demencija, što ga čini manje korisnim pri pokušaju razlikovanja Alzheimerove bolesti od drugih neurodegenerativnih stanja. S druge strane, otkrivanje ukupnog tau u krvi pokazalo se manje informativnim od praćenja njegove razine u CSF-u.

Primjenom svog znanja o molekularnoj biologiji i biokemiji tau proteina u različitim tkivima, kao što je mozak, Karikari i njegov tim, uključujući znanstvenike sa Sveučilišta u Göteborgu u Švedskoj, razvili su tehniku za selektivno otkrivanje BD-tau, izbjegavajući slobodno kretanje "big tau" proteina proizvedenih od stanica izvan mozga.

Kako bi to učinili, dizajnirali su posebno antitijelo koje se selektivno veže na BD-tau, čineći ga lakim za detektirati u krvi. Potvrdili su svoj test na preko 600 uzoraka pacijenata iz pet neovisnih skupina pacijenata, uključujući one pacijenata čija je dijagnoza Alzheimerove bolesti potvrđena nakon njihove smrti, kao i pacijenata s nedostatkom pamćenja koji ukazuje na ranu fazu Alzheimerove bolesti.

Testovi su pokazali da se razine BD-tau otkrivene u uzorcima krvi pacijenata s Alzheimerovom bolešću pomoću novog testa podudaraju s razinama tau u CSF-u i pouzdano razlikuju Alzheimerovu bolest od drugih neurodegenerativnih bolesti. Razine BD-tau također su u korelaciji s težinom amiloidnih plakova i tau petlja u moždanom tkivu potvrđenih analizama autopsije mozga.

Znanstvenici se nadaju da bi praćenje razine BD-tau u krvi moglo poboljšati dizajn kliničkih ispitivanja i olakšati izbor te uključivanje pacijenata iz populacija koje povijesno nisu bile uključene u istraživačke skupine.

"Postoji ogromna potreba za raznolikošću u kliničkim istraživanjima, ne samo prema boji kože, već i prema socioekonomskoj pozadini", rekao je Karikari. "Da bi se razvili bolji lijekovi, u ispitivanja moraju biti uključeni ljudi iz različitih sredina, a ne samo oni koji žive u blizini akademskih medicinskih centara. Test krvi je jeftiniji, sigurniji i lakši za primjenu, a može poboljšati kliničko povjerenje u dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti i odabir sudionika za klinička ispitivanja i praćenje bolesti."

Karikari i njegov tim planiraju provesti veliku kliničku validaciju krvnog BD-tau u širokom rasponu istraživačkih skupina, uključujući one koje regrutiraju sudionike iz različitih rasnih i etničkih zajednica, iz klinika za pamćenje i iz zajednice. Osim toga, ove će studije uključiti starije osobe bez bioloških dokaza Alzheimerove bolesti, kao i one u različitim stadijima bolesti. Ovi su projekti ključni kako bi se osiguralo da se rezultati biomarkera mogu generalizirati na ljude iz svih sredina te će otvoriti put da BD-tau postane komercijalno dostupan za široku kliničku i prognostičku upotrebu.

Izvor: Medical Xpress

Možda će vas zanimati