Lijekovi za snižavanje kolesterola mogu umanjiti rizik moždanoga udara, ali nisu za svakoga
Kod mnogih pacijenata, statini, lijekovi za regulaciju razine kolesterola u krvi, mogu umanjiti rizik od moždanog, ali i srčanog udara. Ipak, u jednome od osvrta na ovu temu, neurolozi centra Loyola University Health System upozoravaju kako statini nisu prikladni za liječenje nekih kategorija pacijenata kojima prijeti moždani udar.
Riječ je o članku dr. Murray Flastera i suradnika, objavljenome u znanstvenom časopisu Expert Review of Neurotherapeutics u kolovozu 2011. Ključna studija iz 2006 poznata kao SPARCL (Stroke Prevention by Aggressive Reduction in Cholesterol Levels) objavljena u časopisu New England Journal of Medicine, otkriva da se kod ispitanika koji su pretrpjeli moždani udar ili tranzitorni ishemijski napad (tzv.mini kap) uzimanjem statina rizik od ponovljenih napada smanjuje za 16 posto.
Tretman statinima primjenjuje se isključivo na pacijentima koji su pretrpjeli ishemijski moždani udar, uzrokovan krvnim ugrušcima u krvnim žilama mozga. U 85 posto slučajeva moždanog udara riječ je o napadu toga tipa. Čak i među onima koji su pretrpjeli ishemijski moždani udar, postoji mala skupina koja bi se statinom trebala liječiti uz povećani oprez, napominju znanstvenici. Riječ je o pacijentima koji su doživjeli moždani udar uzrokovan ugrušcima u malim žilama koje vode u mozak te onima koji pate od povišenog tlaka i konzumiraju više od jednog alkoholnog pića dnevno.
Situacija je nešto raznolikija u slučaju onih 15 posto pacijenata koji su pretrpjeli hemoragični moždani udar (uzrokovan krvarenjem na ili u mozgu). Postoje dvije vrste hemoragičnog udara: subarahnoidalno krvarenje (SAH) i intrakranijalno krvarenje (ICH). SAH moždani udar uključuje krvarenje na površini mozga, a ICH moždani udar krvarenje unutar mozga.
Smatra se da statini pomažu oporavak pacijenata sa subarahnoidalnim krvarenjem. Iako još uvijek ne postoji opća suglasnost, znanstvenici tvrde kako "postojeći dokazi donekle idu u prilog tezi o njihovom blagotvornom učinku" te dodaju kako liječenje velikim dozama statina ipak "ne smije postati rutinska terapija u slučaju pacijenata sa intrakranijalnim krvarenjem sve dok se bolje ne upoznamo s potencijalnim rizicima i prednostima takvog liječenja".
Da bi stvar bila još složenija, u slučaju da pacijent koji uzima statine pretrpi SAH ili ICH moždani udar, ne savjetuje se trenutni prekid terapije. "Kod tih bi se pacijenata odmah nakon oporavka trebao razmotriti nastavak terapije statinom" navode stručnjaci. Dr. Flaster s kolegama zaključuje kako su potrebne daljnje studije: "Očito su potencijalni učinci statina toliko dalekosežni i raznoliki, s podjednakim izgledima za pozitivne kao i negativne učinke, da će biti potrebno još mnogo pomnih znanstvenih istraživanja i opsežnih kliničkih studija, s ciljem osmišljavanja i dokumentacije djelotvornih i sigurnih terapija."