Kraj nesanice - znanstvenici otkrili 'prekidač' koji govori mozgu da ide spavati
Nesanica je poremećaj spavanja koja uključuje teškoće kod usnivanja, spavanja ili ponovnog usnivanja nakon ranog buđenja. Može biti klasificirana kao prolazna (kratkoročna), povremena (javlja se ponekad) i kronična (konstantna). Gotovo svatko ima povremene probleme s nesanicom, i muškarci i žene. Svakako se treba zapitati postoji li rješenje tom problemu?
Znanstvenici sa Sveučilištu u Oxfordu smatraju da su otkrili prekidač koji bih pomogao u borbi protiv poremećaja spavanja, kao što je nesanica. Smatraju da prekidač funkcionira reguliranjem neurona ili živčanih stanica u mozgu te ga opisuju kao homeostat koji upozorava organizam kada je osoba budna previše sati, a pali se kada je tijelo umorno.
Znanstvenici su otkrili da kod vinskih mušica postoje određen molekularni sastav koji prisiljava neurone na funkcioniranje i upozoravanje da je vrijeme za san te smatraju da kod ljudi također postoji sličan molekularni sustav u mozgu. Svoju teoriju o prekidaču su prikazali uklanjanjem homeostat neurona iz mozga skupini vinskih mušica što ih je dovelo do spoznaje da vinske mušice bez relevantnih neurona nisu imale redovit san.
Na osnovi tih otkrića znanstvenici još uvijek pokušavaju naći način kako kod čovjeka aktivirati prekidač za spavanje tako da se može koristiti za liječenje nesanice.
Koliko je ovo istraživanje bitno pokazuje i istraživanje znanstvenika iz Brigham and Women's Hospital (BWH) u kojem su otkrili da su neki simptomi nesanice povezana s povećanim rizikom od smrti kod muškaraca.
Znanstvenici su pratili više od 23.000 ljudi koji su prijavili simptome nesanice u zadnjih šest godina. Počevši od 2004. do 2010., istraživači su zabilježili 2.025 smrtnih slučajeva na osnovi informacije dobivenih iz državnih i obiteljskih izvora. Znanstvenici su na osnovi sakupljenih podataka otkrili da 55 posto muškaraca ima veći rizik od smrti, od čega je čak 32 posto povezano s kardiovaskularnim bolestima u odnosu na muškarce koji tijekom tih šest godina nisu prijavili nikakve simptome vezane za nesanicu.
Još jedna studija koja nam pokazuje koliko je bitno otkriće i rješavanje problema nesanice je studija znanstvenika s odjela psihijatrije s University of California u San Diegu. Studija ukazuje na problemima s koncentracijom kod osoba koje imaju probleme s nesanicom.
Znanstvenici su u ovoj studiji proučavali 25 osoba kod kojih su bili prisutni simptomi nesanice i 25 osoba bez simptoma nesanice koji su bili klasificirani kao dobri spavaći. Sudionici su imali prosječnu 32 godine. Na ispitanicima je provedeno funkcionalno skeniranje mozga magnetskom rezonancom prilikom obavljanja zadatak povezanih s radnom memorijom.
Rezultati objavljeni u časopisu Sleep pokazuju da se ispitanici s nesanicom ne razlikuju od dobrih spavača prilikom obavljanja zadataka. Međutim, snimke magnetske rezonance su pokazala da se kod ljudi s nesanicom prilikom obavljanja zadataka ne aktivira dio mozga odgovaram za rješavanje zadataka te da imaju problema s pravilnim uključivanjem potrebnih regija mozga. Dobri spavači više koriste posebni dio frontalnog korteksa koji je odgovoran za rješavanje težih zadataka, dok osobe s problemima nesanice više koriste dio mozga koji se aktivira kada naše misli lutaju. Ti podatci su pomogli znanstvenicima da shvate da nesanica ne utječe na ljude samo tijekom noći već i tijekom dana kada njihov mozak ne funkcionira učinkovito.
Ove studije ukazuju da nesanica može dovesti do problema s memorijom, koncentracijom te povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti te da su potrebna daljnja istraživanja homeostata.
Izvor: Brigham and Women's Hospital, American Academy of Sleep Medicine DailyMail