Kako živjeti dug život - evo što kaže znanost
Je li moguće živjeti vječno?
Osoba čiji je životni vijek bio najduži je Jeanne Clement. Doživjela je 122. godinu i umrla 1997. Od same pomisli na takav život vas zaboli glava. Ta je gospođa upoznala Vincenta Van Gogha. Uživo. Stvarno. Doživjela je i pojavu Interneta. Zamislite da su vam srednje godine i staračke godine iste. Vozila je bicikl sve do 100. godine, a sama je živjela do 110. godine.
Nema baš neke šanse da ćete i vi živjeti tako dugo. Možete piti koliko god ljekovitih napitaka hoćete i baviti se jogom dok ne postanete sasvim gipki, ali nema šanse.
Ljudi koji žive duže od 95 godina nemaju zdravije navike od vas. Zapravo, Clement je pušila dok nije navršila 117 godina. Takvi ljudi jednostavno imaju fantastične gene!
Ljudi koji žive 95 godina ili više nemaju ništa bolju prehranu od nas, ne vježbaju više i ne razlikuju se po tome da ne puše ili ne piju alkohol, kako navode istraživači Medicinskog fakulteta Albert Einstein sa Sveučilišta Yeshiva: „Ova studija navodi da stogodišnjaci možda imaju dodatne dugovječne gene koji ih štite od štetnog djelovanje nezdravog života." Ako se testirate i saznate da imate dva gena povezana s dugovječnošću, znači li to da ćete živjeti više od 125 godina?
Izgleda da nećete. Premda se prosječni životni vijek ljudi produžava, u posljednjem se istraživanju tvrdi da se krajnja granica uopće nije pomjerila.
Matt Ridley, autor knjige The Red Queen: Sex and the Evolution of Human Nature kaže da posljednje istraživanje pokazuje da je gornja granica oko 125 godina: iznenađujuće je kako je slab porast broja ljudi koji žive duže od 110 godina. Demografi su toliko naviknuli na podizanje prosječne granice životne dobi da možda očekuju da će se granice i dalje pomjerati. Umjesto toga, sve je više stogodišnjaka, a nema previše promjena u broju osoba koje imaju više od 110 godina.
Možda imamo genetske granice, a što ako možemo promijeniti svoju genetiku? Kako bi to stvarno bilo? Ne možemo znati zasigurno, ali pogledajte priče iz povijesti i vidjet ćete da vječni život nikad ne završi dobro. Pokušajte prevariti smrt i požalit ćete.
Dorian Gray, Gilgamesh, Frankenstein... Nisu to priče o uspjehu. Smrtnici koji žele živjeti duže od „prirodnog" životnog vijeka u mitovima i pričama iz raznih kultura i povijesti obično ne završe dobro. Slične se priče mogu naći u tekstovima i mitovima iz Perzije, Kine, Afrike i Mezoamerike, a sve one prikazuju besmrtnost kao svojstvo bogova, gdje smrtnici trebaju ostati smrtni.
Čak i kada ne govorimo o fikciji, sjećate li se gospođe Clement? Njen je muž umro 1942. godine, ali ona je živjela još 55 godina. Zapravo, živjela je toliko dugo da je dočekala smrt i kćerke i unuka. To ne zvuči baš zabavno. Duboko u duši, svi mi to znamo. Kad ljude pitate koliko godina žele živjeti, što kažu?
Šezdeset posto njih kaže da žele živjeti 80 godina, 30 posto ljudi kaže 120 godina, 10 posto kaže 150 godina. Tek nešto manje od jedan posto kaže da žele živjeti zauvijek.
Ne želimo živjeti vječno. Želimo živjeti kvalitetan život, a kako to postići?
Kako se sada osjećate je donekle prihvatljiv način da odredite hoćete li umrijeti u narednih 30 godina. Starenje je neizbježno. Ali, kada ćete „ostariti" se može znatno mijenjati. Nakon što prijeđete četrdesetu, vaša kronološka dob je zapravo loš pokazatelj koliko ste „stari".
Studija o starenju provedena u Baltimoreu uključivala je 3 000 ljudi u dvadesetim i devedesetim godinama, a njen zaključak je bio da ljudi stare na toliko različit način da su razlike kada dođu do osamdesete ili devedesete godine toliko velike da datum vašeg rođenja uopće nije važan.
Zapravo, čini se da je opće pravilo da je nakon što napunite 35 ili 40 godina datum na vašem rodnom listu jedan od najmanje preciznih pokazatelja vaše starosti.
Da, svaki dan starite. Ali, brzina kojom starite može biti različita. Starenjem ne možemo upravljati, ali brzinom kojom starimo možemo upravljati znatno više nego što to mislimo.
Budite malo tašti: ljudi koji izgledaju mlado za svoje godine zapravo i žive duže. Ako se budete trudili da izgledate mlado i ako se tako ponašate, to vam može pomoći da ostanete mladi. Stariji ljudi s pozitivnim stajalištem o starenju živjeli su po 7,5 godina duže.
Što još možete učiniti da produžite svoj životni vijek poboljšavanjem kvalitete svog života? Pročitajte na drugoj stranici: