Jedanaest savjeta kako smanjiti razinu stresa
Svatko od nas je ponekad pod stresom, no ako ne održavamo razinu stresa pod kontrolom, on nas može potpuno obuzeti.
Istraživanja su pokazala da pokušaji da smanjimo razinu stresa imaju povoljan učinak jer prevelika zabrinutost i stres negativno djeluju na naše zdravlje. Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rochesteru otkrili su 2010. g. da ljudi koji imaju stresan posao imaju veći indeks tjelesne mase (BMI) od onih na manje stresnim položajima.
Istraživanje Sveučilišta u Tel Avivu u Izraelu iz 2008. g. pokazalo je da su radnici na stresnom poslu 1,8 puta više podložniji dijabetesu (tip 2). Drugo istraživanje Sveučilišta u San Franciscu iz 2006. g. potvrdilo je da hormoni stresa mogu uzrokovati kožne bolesti poput psorijaze ili ekcema.
Osjećate li se već pod stresom zbog prevelike razine stresa?
Evo nekih prijedloga kako vratiti kontrolu nad prevelikom razinom stresa i dovesti organizam u stanje ravnoteže. Odaberite nekoliko koraka koji vam najviše odgovaraju i provodite ih redovito. Prema stručnjacima, oni bi trebali imati pozitivan učinak i na psihu i na tijelo. Ako se još uvijek niste naučili nositi sa stresnim poslom, obiteljskim problemima ili uznemirenosti, pravo je vrijeme da isprobate neke tehnike koje doprinose poboljšanju raspoloženja i zdravlju.
1. Joga
Joga ne pomaže samo u održavanju tjelesne forme i povećanju gipkosti, već pomaže i u borbi protiv stresa i upala.
Upala je imunološka reakcija koja može biti korisna, kao onda kada se tijelo bori protiv infekcije, no prečeste upale mogu biti povezane s kardiovaskularnim bolestima, astmom i depresijom.
2. Spavajte više
Kvalitetan san ne doprinosi samo dobrom izgledu, već i zdravlju smanjujući razinu stresa. Nažalost, stres se u kombinaciji s premalo sna može pretvoriti u začarani krug: stres nakupljen tijekom dana može izazvati nemiran san pa se drugi dan osjećamo još više iscrpljeno. Ljudi koji su neprestano pod stresom spavaju kraće i san im je manje kvalitetan.
3. Psihoterapija
Kod nas je još uvijek tabu, no psihoterapija može biti jedan od načina na koji ublažavamo simptome stresa i uznemirenosti. Pacijent razgovara o svojim problemima sa psihijatrom i tako zajedno pokušavaju ispraviti negativne obrasce u razmišljanju kod pacijenta.
Nekoliko je vrsta psihoterapije, poput kognitivno bihevioralne, dijalektičko bihevioralne i grupne terapije. Svima je cilj uvesti pozitivne promjene u svakodnevicu pacijenta.
4. Više kretanja
Kretanje smanjuje razinu kortizola, hormona stresa. Luči ga nadbubrežna žlijezda kada smo pod stresom, uznemireni, ljuti ili uplašeni. Kronično visoka razina kortizola može dovesti do oštećenja organa.
Vježbanjem sagorijevamokortizol, što nas čini sretnijima i zdravijima. Isto tako, tjelesna aktivnost stimulira hipofizu i lučenje endorfina, neurotransmitera koji povoljno utječu na naše raspoloženje.
Svakodnevna šetnja može učiniti mnogo za naše fizičko i psihičko zdravlje.
5. Meditacija
Meditacija snižava krvni tlak, te sprječava ponovnu depresiju. Pomaže kod kontrole misli dok se osoba pokušava koncentrirati na disanje pa se smatra da bi čak mogla pomoći i kod hiperaktivnosti i poremećaja pomanjkanja pažnje.
Za meditaciju nije nužno sjediti prekriženih nogu i izgovarati mantru. Ponekad je dovoljno vizualizirati neku umirujuću sliku ili pokušati u tišini raščistiti misli.
6. Smijeh
Smijeh je najbolji lijek. Smijanje povećava razinu hormona stresa. Ne samo da nas oslobađa psihičke, nego i fizičke boli.
7. Vrijeme za brigu
Osobe koje su sklone pretjeranoj zabrinutosti tome posvećuju previše vremena. Umjesto da cijeli dan razmišljate o negativnim stvarima, odvojite 30 minuta za razmišljanje o problemima. Bez obzira što jednostavno ne možemo prestati brinuti, možemo to odgoditi za neko drugo vrijeme. Ako odredimo kada ćemo svoje misli posvetiti problemima, ostatak dana će nas zaokupiti pozitivnije misli.
8. Prestanite kukati
Prigovaranje i žaljenje nas ne rješava problema, već povećava razinu stresa. Najbolje je problemu pristupiti humorom i prihvaćanjem, a ne uznemireno i bespomoćno tražiti spas u kukanju.
9. Vrijeme za masažu
Masaža opušta mišiće, no isto tako i regulira razinu hormona. Masaža od 45 minuta smanjit će razinu kortizola i vazopresina, hormona koji se povezuje s agresivnim ponašanjem.
10. Pišite dnevnik
Kada vas obuzme stres i uznemirenost, uzmite komad papira i zabilježite svoje osjećaje. Na taj ćete način vratiti osjećaj kontrole i bolje analizirati problem. Promijenit ćete perspektivu i biti u mogućnosti drugačije pristupiti problemu.
Čitajući stare bilješke dobit ćete uvid u ono što vas najčešće stresira tj. otkrit ćete koje su to situacije koje se ponavljaju i koje do sada možda niste znali izbjeći, a izazivale su neugodu.
11. Više zagrljaja
Oksitocin ili “ljubavno ljepilo” važan je kod uspostavljanja socijalnog kontakta. Kada smo okruženi ljudima, razina hormona stresa se smanjuje i osjećamo olakšanje.
Tijelo proizvodi oksitocin tijekom seksualnog odnosa, dojenja i rađanja. No on se isto tako luči i kod svakog fizičkog kontakta poput prijateljskog zagrljaja.
Izvor: My Health News Daily