Genetska pozadina migrena mogla bi dovesti do boljeg liječenja
Migrena je kronična bolest obilježena srednje do jako izraženom glavoboljom koja je često povezana s nizom simptoma. Ime bolesti potječe iz grčkog jezika, a znači "bol u jednoj polovici glave".
Glavobolja je tipično jednostrana (zahvaća jednu polovicu glave) i pulsirajuća, a traje od dva do 72 sata. Ostali simptomi mogu biti mučnina, povraćanje, fotofobija (osjetljivost na svjetlost), fonofobija (osjetljivost na zvukove), a bol se obično pojačava pri tjelesnoj aktivnosti. Smatra se kako migrene nastaju uslijed zajedničkog djelovanja okolišnih i genskih čimbenika.
Točan način nastanka migrene je nepoznat, međutim ona se smatra neurovaskularnim poremećajem. U Europi, u neko doba života, od migrene boluje 12–28% stanovnika, od čega oko 6–15% odraslih muškaraca i 14–35% odraslih žena ima najmanje jedan napad godišnje. Migrena predstavlja značajan izvor troškova liječenja. Procjenjuje se kako je to najskuplja neurološka bolest u Europskoj uniji, na koju se troši više od 27 milijardi eura godišnje.
Oko 14% odraslih osoba pati od migrena, ali unatoč njihovoj učestalosti, znanstvenici su se borili kako bi pronašli biološke korijene ponekad i iscrpljujućeg poremećaja. Istraživači su identificirali desetak genetskih regija povezanih s osjetljivošću na migrene, navodi se u novoj studiji.
Poznavanje ovih genetskih regija moglo bi pomoći istraživačima da bolje razumiju što izaziva jake glavobolje i moglo bi dovesti do više personaliziranih tretmana za bolesnike.
Tim istraživača pročešljao je 29 genomskih studija i prošao kroz genetske markere na više od 100 000 uzoraka tkiva osoba koje pate od migrene, kao i onih koje ne pate.
Znanstvenici su otkrili 12 genetskih regija povezanih s osjetljivošću na migrene, uključujući dvije koje se odnose na gene odgovorne za održavanje zdravog moždanog tkiva, rekao je Aarno Palotie, viši istraživač na Welcome Trust Sanger Institute u Velikoj Britaniji i gostujući profesor na Broad Institute in Cambridge, u Massachusettsu. „Svatko može imati napade migrene, ali neki od nas osjetljiviji su na okidače koji pokreću ovu vrstu kaskada u mozgu“, rekao je Palotie za LiveScience.
Sada kada su te genetske regije poznate, istraživači mogu pobliže pogledati genetske markere koji bi mogli biti povezani s migrenama, rekao je. Prije toga znalo se vrlo malo o biologiji migrene, dodao je, jer su ljudi relativno zdravi između napada, zbog čega je vrlo teško odrediti biokemijske čimbenike ovog neurološkog poremećaja, dodao je.
Razumijevanje bioloških pokretača migrene može dovesti do načina za sprečavanje glavobolja. Palotie je rekao da je malo vjerojatno da će se migrene moći u potpunosti spriječiti, ali genetska istraživanja trebala bi pomoći liječnicima preporučiti učinkovitije i personalizirane tretmane pacijentima.
Jedan od izazova kod migrene, ali i mnogih drugih bolesti, bio je taj što primjenjujemo „jedna veličina odgovara svima“ pristup u medicini“, kaže Palotie. „Kada bismo razumjeli više o genetskim okolnostima, mogli bismo odabrati bolje tretmane na pojedinačnoj osnovi.“
Procijenio je da oko 50-60% pacijenata s migrenom reagira dobro na propisano liječenje, ali za ostatak ima mjesta za poboljšanje. „Određeni broj pojedinaca treba više usklađenih tretmana“, izjavio je Palotie. „Ovo istraživanje moglo bi pomoći u toj vrsti odlučivanja.“
Izvor: Live Science