Traume utječu na naše snove, evo što ljudi sanjaju za vrijeme korona krize
Znanstvenici već dugo pokušavaju otkriti koja je stvarna funkcija snova, a ovo je područje pobudilo još veći interes za vrijeme pandemije.
Iako se još uvijek ne zna točna funkcija sna, svi se slažu da on ima vrlo važnu biološku ulogu s obzirom na to da sve životinjske vrste spavaju.
„Znamo da nedostatak sna utječe na sve procese u našem tijelu, poput metabolizma glukoze i imunološkog sustava. On umanjuje naše kognitivne funkcije poput pažnje i izvedbe. Osim toga, deprivacija sna utječe i na naše emocije“, objasnila je docentica psihologije Katja Valli sa Sveučilišta u Turku.
Potreba za snom zanimljiva je i evolucijski gledano, zbog toga što spavanje izlaže sve oblike života opasnostima iz okoline. Stoga izgleda da dobrobiti sna nadilaze sve njegove mane jer bi inače potreba za snom bila najveća greška evolucije.
Kako bi otkrili dublju funkciju snova, istraživači sa Sveučilišta u Turku počeli su ispitivati utjecaj pandemije koronavirusa na snove. Ovo se istraživanje nastavlja na dva ranija istraživanja povezana s dvije teorije snova – teorije simulacije prijetnje i teorije društvene simulacije.
Prema teoriji simulacije prijetnje, sadržaj naših snova fokusira se na negativne i prijeteće događaje više nego na naše svakodnevno iskustvo i na taj su način snovi pomagali našim predcima da se lakše nose s prijetnjama iz okoline. Snovi su ustvari služili za vježbanje detekcije prijetnje i različitih kombinacija obrane.
Snovi imaju funkciju prakse i u teoriji društvene simulacije. Za ljude i ostale primate, društveno okruženje stvorilo je snažni pritisak evolucijske selekcije. Mreže društvene potpore i status unutar skupine vjerojatno su imali veliki utjecaj na opstanak i parenje. Slično kao i s prijetnjama, ova teorija vjeruje da su snovi služili za uvježbavanje tih važnih društvenih situacija.
Kako bi otkrili imaju li ove teorije uporište i u koronakrizi, istraživači su napravili anketu u kojoj su ispitanike pitali je li koronakriza imala utjecaj na njihove snove. Rezultati su potvrdili njihove hipoteze. Većina je ispitanika rekla da su od početka pandemije počeli sanjati insekte i nevidljive prijetnje poput plina ili nevidljivi čudovišta. Ispitanici su se izjasnili kako smatraju da te prijetnje u snovima predstavljaju virus. Također su sanjali i neke izravnije situacija vezane uz pandemiju, poput zaboravljanja maski i držanja distance.
Osim toga, ova je studija pokazala da je stres uzrokovan pandemijom utjecao i na učestalost noćnih mora. Više od polovice ispitanika reklo je da su za vrijeme pandemije osjećali povećane razine stresa što je uzrokovalo više noćnih mora. Ljudi su također spavali više ali ne i regularno kao inače, zbog čega su se bolje prisjećali snova.
Ovo potvrđuje teorije prema kojima više sanjamo negativne situacije iz života, a ukazuje i na činjenicu da bi snovi također mogli biti jednostavni mehanizmi koji nam pomažu da se lakše nosimo s negativnim emocijama i stresom.
Izvor: University of Turku