Ove životinje imaju dvije faze sna, baš kao i ljudi
Iako znanstvenici još uvijek ne mogu sa sigurnošću potvrditi sanjaju li hobotnice ili ne, nova je studija objavljena u časopisu iScience pokazala da spavaju u dvije faze. Kao i sisavci, hobotnice imaju aktivnu i tihu fazu sna.
S obzirom na činjenicu da hobotnice i ljudi nisu imali zajedničkog pretka još od jednostaničnih organizama u oceanu, ovo otkriće pokazuje da se dvofazni san razvio nezavisno kod različitih vrsta.
Kako bi ovo potvrdili, istraživači su snimali hobotnice vrste Octopus Insularis koje nastanjuju područje oko obale Brazila, a za potrebe istraživanja prebačene su u spremnike u laboratoriju. Provjeravali su jesu li životinje budne ili ne tako da su im pokazivali fotografije rakova na ekranu, istovremeno udarajući spremnike gumenim čekićem, te su gledali hoće li ih uznemiriti ovi podražaji.
Tijekom tihe faze sna, koža hobotnica bila je svijetla, a zjenice sužene. Uglavnom su bile mirne, a njihovi pipci vrhovi krakova katkad su se sporo pomicali. Tijekom faze aktivnog sna njihova se koža primijenila i postala je tamnija i tvrđa, oči su im se pomicale, a pipci i tijelo su se kretali pod utjecajem mišićnih kontrakcija.
Aktivni san, koji je trajao u prosjeku 40 sekundi, obično je nastupio nakon duge faze tihog sna, a ovaj se ciklus mijenjao svakih 30 do 40 minuta. Ove dvije faze vrlo su slične dvjema glavnim fazama sna kod sisavaca: REM fazi, u kojoj se oči brzo pomiču i pojavljuju se snovi i „sporom valu“ sna prilikom kojeg se električna aktivnost sinkronizira duž mozga. Ovaj izmjenjujući krug koji je primijećen i kod ptica, a pretpostavlja se da je prisutan i kod reptila, smatra se važnim za konsolidiranje memorija i čišćenje mozga od 'otpada'.
No ipak, istraživači su za sada oprezni kod uspoređivanja sna hobotnica i ljudi jer ove dvije vrste imaju vrlo različiti strukturu mozga.
„Sumnjam da je ono što se događa u mozgu hobotnica potpuno isto kao ono što se događa kod sisavaca. No ipak, činjenica da postoje dvije faze sna i kod hobotnica vrlo je zanimljiva za daljnja istraživanja“, zaključila je Jennifer Mather, bihevioristica za životinje sa Sveučilišta u Letherbridgeu.
Izvor: ScienceMag