Tjelovježba poboljšava zdravlje kroz epigenetske promjene
"Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od više uobičajenih poremećaja kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, rak i neurološka stanja, zajedno s ukupnim rizikom od smrtnosti", rekao je profesor Romain Barrès iz Centra za osnovna metabolička istraživanja Fondacije Novo Nordisk sa Sveučilišta u Kopenhagenu i dodao da su blagotvorni učinci vježbanja na zdravlje ljudi djelomično posljedica prilagodbi tkiva skeletnog mišića.
Adaptacije izazvane vježbom uključuju koordinirane promjene u ekspresiji gena koji kontroliraju upotrebu supstrata i metaboličku učinkovitost u skeletnim mišićima. Osim prilagodbi koje se javljaju unutar stanica skeletnih mišića, vježbe imaju sustavne učinke na homeostazu cijelog tijela izazivajući oslobađanje topljivih čimbenika iz mišića koji signaliziraju distalnim tkivima, poput mozga, jetre i masnog tkiva.
"Mehanizmi pomoću kojih prilagodbe skeletnih mišića uzrokovane treningom orkestriraju pozitivne učinke na razini cijelog tijela slabo su razumljivi", rekao je Barrès zajedno s kolegama, koji su proveli istraživanje u kojem su pretpostavili da vježbe izdržljivosti preoblikuju aktivnost pojačivača gena u skeletnim mišićima i da to preoblikovanje doprinosi povoljnim učincima vježbanja na zdravlje ljudi.
Za istraživanje, znanstvenici su zaposlili osam zdravih muškaraca bijele rase prosječne starosti 23 godine i proveli ih kroz šestotjedni program vježbi izdržljivosti. Prikupili su biopsiju mišića natkoljenice prije i nakon vježbanja i ispitali je li došlo do promjena u epigenetskom potpisu njihove DNK nakon treninga.
Otkrili su da je nakon završetka programa treninga izdržljivosti promijenjena struktura mnogih pojačivača u skeletnim mišićima mladića. Povezivanjem pojačivača s genetskim bazama podataka, znanstvenici su otkrili da su mnogi regulirani pojačivači već identificirani kao žarišta genetskih varijacija među pojedincima.
"Naši nalazi pružaju mehanizam za poznate blagotvorne učinke vježbanja. Povezivanjem svakog pojačivača s genom, dalje pružamo popis izravnih meta koje bi mogle posredovati u tom učinku", rekao je profesor Barrès.
Autori nagađaju da se blagotvorni učinci vježbanja na organe udaljene od mišića, poput mozga, mogu uvelike posredovati reguliranjem lučenja mišićnih čimbenika. Konkretno, otkrili su da vježba preoblikuje pojačivačku aktivnost u skeletnim mišićima koja je povezana s kognitivnim sposobnostima, što otvara mogućnost identifikacije lučenih mišićnih čimbenika uzrokovanih vježbama usmjerenih na mozak.
"Naši podaci pružaju dokaze o funkcionalnoj vezi između epigenetskog povezivanja pojačivača radi kontrole njihove aktivnosti nakon vježbanja i mod
ulacije rizika od bolesti kod ljudi", rekla je dr. Kristine Williams sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
Izvor: Science News