Um i mozak

Što je moždana magla?

V.P.

Jeste li ikada bili toliko umorni da niste mogli jasno razmišljati ili ste zapeli neprestano čitajući istu rečenicu? Za ljude koji žive s moždanom maglom, ta su iskustva dio svakodnevnice.

Ali što je zapravo moždana magla? I je li razlog za zabrinutost?

Službeno, "moždana magla" nije medicinski izraz. "To je kolokvijalni izraz koji pacijenti koriste kako bi liječniku pokušali reći što im se događa", rekla je za Live Science Amy Arnsten, neuroznanstvenica s Medicinskog fakulteta Yale.

Izraz se obično koristi za opisivanje skupine trajnih simptoma, uključujući poteškoće s fokusiranjem, blagu zbunjenost, "mutne" ili trome misli, zaboravnost i opći osjećaj umora. Većina ljudi je upoznata s tim prolaznim osjećajima, ali ako ti osjećaji postanu kronični, mogu utjecati na kvalitetu života pojedinca.

Samo zato što moždanoj magli nedostaje stroga klinička definicija, ne znači da nije stvarna. "Upornu moždanu maglu vidim kao znak da nešto nije u redu", rekla je Sabina Brennan, neuroznanstvenica i autorica knjige "Beating Brain Fog.”

Što uzrokuje moždanu maglu?

Pacijenti s moždanom maglom mogu imati neko zdravstveno stanje. Može biti uzrokovano blagim strukturnim ili funkcionalnim oštećenjem područja mozga poznatog kao prefrontalni korteks, koji je uključen u kognitivne procese kao što su planiranje i donošenje odluka. Ovo područje, koje prekriva dio frontalnog režnja, "najskoriji je evoluirani dio našeg mozga", rekla je Arnsten, "i ima drugačiju neurotransmisiju od nekih naših starijih, tradicionalnijih sklopova, kao u senzornim korteksima." Ovi delikatni neuronski sklopovi mogu biti posebno osjetljivi na upalu uzrokovanu infekcijom ili traumom glave.

No moždana magla može biti „pratnja” cijelom nizu drugih stanja. Upalne bolesti poput multiple skleroze ili lupusa mogu izazvati kroničnu moždanu maglu, kao i bakterijske infekcije poput lajmske bolesti. Pacijenti s depresijom ili anksioznošću mogu biti upoznati s raštrkanim, zbrkanim osjećajima povezanim s moždanom maglom.


Visok krvni tlak, početak menopauze, nizak šećer u krvi, ozljede glave i nedostatak sna mogu proizvesti isti učinak. Čak i neki medicinski tretmani mogu izazvati moždanu maglu - na primjer, određeni lijekovi za krvni tlak ili za spavanje, kao i kemoterapija.

Ali možda je trenutno najistaknutiji uzrok moždane magle dugi COVID. Ljudi s dugotrajnim COVID-om mogu doživjeti dugotrajne simptome tjednima, mjesecima ili čak godinama nakon početne infekcije SARS-CoV-2. Jedan od najčešćih simptoma koji isti pacijenti prijavljuju je kronična moždana magla.

Studija iz 2022. objavljena u časopisu Nature otkrila je da COVID-19 može uzrokovati abnormalnosti i do 2% brži gubitak sive tvari u određenim regijama mozga, uključujući prefrontalni korteks. Zauzvrat, navedeno može utjecati na kognitivne sposobnosti ljudi. "Otkrili smo da su zaraženi sudionici pokazali veći pad u sposobnosti obavljanja složenih zadataka u usporedbi s nezaraženim sudionicima", rekla je Gwenaëlle Douaud, prva autorica studije i neuroznanstvenica na Odsjeku Nuffield Sveučilišta u Oxfordu kliničke neuroznanosti.

Možete li liječiti moždanu maglu?

Dobra je vijest kako se u većini slučajeva moždana magla može izliječiti. "Ljudski mozak je prilično otporan", rekla je Brennan.

Identificiranje temeljnog uzroka ključno je za rješavanje moždane magle. Ako je mentalna nejasnoća posljedica stresa ili nedostatka sna, onda nešto jednostavno poput dobrog noćnog odmora može ublažiti istu (iako je to, naravno, lakše reći nego učiniti). Uz navedeno, promjene životnog stila, poput tjelovježbe, dobre prehrane i stimuliranja uma slagalicama mogu pomoći smanjiti neke kognitivne zamućenosti, prema Brennan.

No ako nečija moždana magla ne nestane s kvalitetnim snom, onda je pametno to provjeriti. "Kada je osoba zabrinuta za pamćenje, uvijek je bolje biti oprezan i dogovoriti posjet liječniku", rekla je Brennan.

Promjene strukture mozga uzrokovane kroničnim stanjima kao što je dugotrajni COVID mogu se s vremenom same izliječiti, ali još uvijek nema dovoljno podataka o bolesti da bismo znali koliko bi to moglo trajati. Analiza 70 dugotrajnih slučajeva COVID-a pokazala je da su oni koji su prijavili probleme s koncentracijom i pamćenjem nastavili osjećati te simptome godinu dana nakon infekcije, "što ukazuje na dugotrajne simptome", prema studiji iz 2023. objavljenoj u BMJ-u. Manje je vjerojatno da će cijepljene osobe iskusiti iste dugotrajne simptome.

Istraživači poput Arnsten i njezinih kolega traže načine za ublažavanje moždane magle. Pronašli su nekoliko obećavajućih postojećih lijekova (izvorno razvijenih za liječenje drugih stanja, poput ADHD-a i visokog krvnog tlaka), ali njihov je rad još uvijek u ranoj fazi. "Ovo je arena u kojoj znanost tek počinje puno učiti", rekla je. "Sučelje imunološkog sustava i neuralnog sustava vrlo je složeno i vrlo važno."

Izvor: Live Science

Možda će vas zanimati