Potiskivanje sjećanja može uzrokovati amneziju
Svi mi imamo događaje kojih se ne volimo sjećati, premda se u novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications navodi da svjesno potiskivanje sjećanja na određene događaje može ostaviti „amnezijsku sjenu“ što uzrokuje brisanje drugih nepovezanih sjećanja.
Postupak koji stoji iza stvaranja, prisjećanja i zaboravljanja događaja još uvijek nije potpuno shvaćen, premda postoji mnogo dokaza koji upućuju na to da je područje mozga koje se zove hipokampus izuzetno uključeno. Na primjer, otkriveno je da šteta nanesena hipokampusu često koči sposobnosti prisjećanja na velike događaja iz čovjekovog života.
Kako bi dodatno istražili tu pojavu, istraživači s Fakulteta Bard, Sveučilišta Cambridge su zamolili volontere da namjerno potisnu određena sjećanja, pri čemu su mjerili aktivnosti u hipokampusu, prije nego što bi proveli dalje pokuse kojima bi se odredilo kako to djeluje na njihovu mogućnost da označe i prizovu druga sjećanja.
Pamćenje i potiskivanje pamćenja
Sudionici su naučili dvije nove riječi, prije nego što su im istraživači dali jednu od tih riječi i zamolili ih da se sjete povezane riječi ili da je svjesno potisnu. Funkcionalnom magnetnom rezonancom su autori studije otkrili da su aktivnosti u hipokampusu znatno smanjene kad su sjećanja potisnuta.
Pored toga, sudionicima su pokazali dvije slike koje su prikazivale predmet u nekoj pozadini. Nakon nekog vremena su im pokazali istu pozadinu, a oni su se morali prisjetiti koji je predmet bio na slici s tom pozadinom.
Tijekom te faze pokusa, oni od kojih su tražili da potisnu sjećanja kada su udruživali riječi bili su 45% manje uspješni u prisjećanju točnog predmeta od onih koji nisu potisnuli svoje sjećanje.
Potiskivanje jednog događaja – zaboravljanje drugog
Na osnovu tih pokusa, istraživači su zaključili da namjerno potiskivanje sjećanja „znatno ugrožava postupke u hipokampusu“ koji su potrebni za stvaranje i uravnoteživanje novih sjećanja. Tako bi stalno potiskivanje sjećanja čovjeka na određene događaje moglo spriječiti da hipokampus u potpunosti označi sjećanja na druge događaje.
Ranije je neobjašnjivo zaboravljanje smatrano rezultatom ozljede ili odumiranja hipokampusa ili razvoja suprotstavljenih sjećanja. Međutim, amnezijska sjena koju proizvodi namjerno kočenje sjećanja u hipokampusu „stvara neprepoznat postupak zaboravljanja koji bi mogao biti odgovoran za inače neobjašnjene gubitke sjećanja nakon doživljene traume“, napisali su istraživači.
Potrebno će biti provesti još istraživanja kojim će se otkriti dodatni detalji o postupku koji se događa u hipokampusu kako bi se znanstveni rezultati upotrijebili u radu sa osobama kojima je potrebna pomoć nakon doživljene traume koju žele zaboraviti, a ostavila je traga na njihovim životima i događajima koji su slijedili.
Izvor: IFLScience