Ovakvo izlaganje podražajima je korisno prevladavanje fobije
Tim istraživača, predvođen Bradleyjem S. Petersonom, direktorom Instituta za razvoj uma u dječjoj bolnici u Los Angelesu, i Paulom Siegelom, doktorom znanosti i izvanrednim profesorom psihologije na Purchase Collegeu u New Yorku, otkrio je da je izlaganje fobičnim slikama bez svijesti o tome učinkovitije od dužeg, svjesnog izlaganja za smanjenje straha. Istraživači su koristili fMRI kako bi utvrdili da su područja mozga uključena u procesiranje straha mnogo jače aktivirana nesvjesnim izlaganjem.
"Iako smo očekivali - i promatrali - aktivaciju neuronskih regija koje obrađuju strah, također smo pronašli aktivaciju u regijama koje reguliraju emocionalne i bihevioralne odgovore na strah - smanjujući svjesno iskustvo straha", rekao je Peterson, koji je također profesor pedijatrije i psihijatrije na Keck School of Medicine Sveučilišta Južne Kalifornije.
Dok se "fobija" često definira kao iracionalni strah, mnogi podražaji koji proizvode fobičnu reakciju zapravo imaju evolucijsku osnovu koja biološki priprema ljude da ih se boje. Za ovu studiju istraživači su koristili pauke - uobičajeni poticaj straha. Uključili su 21 sudionika s fobijom od paukova i kontrolnu skupinu od 21 sudionika bez fobije, sve mlade odrasle žene. Žene su odabrane jer su dosadašnja istraživanja pokazala da su 75 do 80 posto svih ljudi koji imaju fobije žene.
Svi su sudionici iskusili tri stanja koja su uključivala gledanje kontrolnih slika koje nisu povezane s fobijama (cvijeće) i slike koje izazivaju fobiju (pauci) na dvije razine izloženosti – vrlo kratkoj (bez svjesnosti) i dužem trajanju (jasno vidljivo). Vrlo kratka ekspozicija postignuta je tehnikom poznatom kao maskiranje unatrag, gdje se ciljna slika prikazuje vrlo kratko, a zatim odmah slijedi neciljna slika ili "maska" koja sprječava prepoznavanje mete.
Kod sudionika s fobijom, vrlo kratko izlaganje paukovim slikama snažno je aktiviralo subkortikalne regije mozga uključene u neposrednu obradu straha. Ipak, strah nisu doživljavali svjesno, očito zato što su vrlo kratke ekspozicije također aktivirale regije mozga koje reguliraju strah. Jasno vidljiva izloženost paukovim slikama, nasuprot tome, deaktivirala područja mozga koja reguliraju reakcije na strah, izazivajući svjesno iskustvo straha.
"Kontraintuitivno, naša je studija pokazala da je mozak sposobniji obraditi podražaje straha kada se prezentiraju bez svijesti", rekao je Siegel, prvi autor studije. "Naši nalazi sugeriraju da bi fobični ljudi mogli biti bolje pripremljeni za suočavanje sa svojim strahovima ako u početku nisu svjesni da su se suočili s njima."
Peterson je dodao da vidi potencijal za korištenje ove tehnike za liječenje djece i adolescenata s anksioznim poremećajima. Trenutne terapije temelje se na izravnom suočavanju s podražajem straha, što može uzrokovati da mladi ljudi dožive značajnu emocionalnu uznemirenost.
Izvor: EurekAlert!