Novi test mogao bi otkriti ovu bolest 3,5 godine prije dijagnoze
Novo istraživanje s Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost (IoPPN) na King's Collegeu u Londonu uspostavilo je krvni test koji bi se mogao koristiti za predviđanje rizika od Alzheimerove bolesti do 3.5 godine prije kliničke dijagnoze.
Studija, objavljena u časopisu Brain, podupire ideju da komponente ljudske krvi mogu modulirati stvaranje novih moždanih stanica, proces nazvan neurogeneza. Neurogeneza se događa u važnom dijelu mozga zvanom hipokampus koji je uključen u učenje i pamćenje.
Dok Alzheimerova bolest utječe na formiranje novih moždanih stanica u hipokampusu tijekom ranih stadija bolesti, prethodne studije su mogle proučavati neurogenezu samo u kasnijim fazama, putem obdukcija.
Kako bi razumjeli rane promjene, znanstvenici su tijekom nekoliko godina prikupljali uzorke krvi od 56 osoba s blagim kognitivnim oštećenjem (MCI), stanjem u kojem će netko početi osjećati pogoršanje pamćenja ili kognitivnih sposobnosti. Iako svi koji dožive MCI ne razviju Alzheimerovu bolest, osobe s tim stanjem napreduju do dijagnoze mnogo višom stopom nego šira populacija. Od 56 sudionika u studiji, njih 36 dobilo je dijagnozu Alzheimerove bolesti.
Dr. Aleksandra Maruszak, jedan od prvih zajedničkih autora studije iz King's IoPPN-a, objašnjava: "U našoj studiji izložili smo moždane stanice krvlju uzetom od ljudi s MCI-om, istražujući kako su se te stanice mijenjale kao odgovor na krv, kako je Alzheimerova bolest napredovala."
Proučavajući kako krv utječe na moždane stanice, znanstvenici su došli do nekoliko ključnih otkrića. Uzorci krvi prikupljeni od sudionika tijekom godina, kod kojih se kasnije pogoršalo stanje i razvila Alzheimerovu bolest, potaknuli su smanjenje rasta i diobe stanica te povećanje apoptotičke stanične smrti (proces kojim se stanice programiraju na umiranje). Međutim, znanstvenici su primijetili da su ti uzorci također povećali konverziju nezrelih moždanih stanica u hipokampalne neurone.
Dok temeljni razlozi povećane neurogeneze ostaju nejasni, znanstvenici teoretiziraju da bi to mogao biti rani kompenzacijski mehanizam za neurodegeneraciju (gubitak moždanih stanica) koju doživljavaju oni koji razviju Alzheimerovu bolest.
Profesorica Sandrine Thuret, glavna autorica studije iz King's IoPPN-a, rekla je: "Prethodne studije pokazale su kako krv mladih miševa može imati pomlađujući učinak na kogniciju starijih miševa, poboljšavajući neurogenezu hipokampusa. To nam je dalo ideju o modeliranju procesa neurogeneze u posudi, pomoću ljudskih moždanih stanica i ljudske krvi. U ovoj smo studiji namjeravali upotrijebiti model za razumijevanje procesa neurogeneze te promjene u tom procesu za predviđanje Alzheimerove bolesti. Pronašli smo prvi dokaz kod ljudi, da krvožilni sustav tijela može utjecati na sposobnost mozga da stvara nove stanice."
Kada su znanstvenici koristili isključivo uzorke krvi prikupljene najviše vremena od trenutka kada je sudionicima dijagnosticirana Alzheimerova bolest, otkrili su da su se promjene u neurogenezi dogodile 3.5 godine prije kliničke dijagnoze.
Dr. Edina Silajdžić, zajednička prva autorica studije dodala je: “Naši nalazi su izuzetno važni, potencijalno nam omogućavaju predvidjeti rani početak Alzheimerove bolesti na ne invazivan način. Isto bi moglo nadopuniti druge biomarkere temeljene na krvi koji odražavaju klasične znakove bolesti, kao što je nakupljanje amiloida i taua ('glavni' proteini Alzheimerove bolesti)."
Dr. Hyunah Lee, prva zajednička autorica studije, rekla je: "Sada je bitno potvrditi ove rezultate u većoj i raznolikijoj skupini ljudi. Uzbuđeni smo zbog potencijalnih primjena testa krvnog testa koji smo koristili. Na primjer, isti može pomoći u raslojavanju pojedinaca s problemima pamćenja za kliničko ispitivanje lijekova koji modificiraju Alzheimerovu bolest.”
Znanstvenici kažu da bi ova otkrića mogla predstavljati priliku za daljnje razumijevanje promjena kroz koje mozak prolazi u najranijim fazama Alzheimerove bolesti.
Izvor: King's College London