Ovo je najbolji način da popravite tužno raspoloženje
Koji je najbolji način za poboljšanje tužnog raspoloženja? To može biti bilo koja vještina u kojoj mislite da ste najbolji, sugerira nova studija. Mislite da ste dobri u tehnikama svjesnosti? Tada bi vam to moglo najbolje odgovarati. Ili vjerujete da je kognitivni pristup vaša snaga? Onda iskoristite to.
Istraživači su otkrili da su se ljudi koji su bili tužnog raspoloženja brže oraspoložili kada su koristili metodu za poboljšanje raspoloženja za koju im je rečeno da je njihova najjača vještina. Ovi su sudionici napredovali brže nego ljudi od kojih su tražili da koriste vještinu za koju im je rečeno da je relativna slabost.
"Otkrili smo da ljudima pomaže da misle da rade sa svojim prednostima, a ne nečim što vide kao slabost", rekao je Samuel Murphy, glavni autor studije i doktorand psihologije na Sveučilištu Ohio State. Ono što bi moglo biti najviše iznenađujuće u studiji je da je sudionicima nasumično rečeno da su najbolji u jednoj ili drugoj vještini za poboljšanje raspoloženja.
"Naši rezultati sugeriraju da nije relevantno jesu li sudionici bili dobri u vještini. Uvjerenje da su dobri u toj vještini učinilo ju je učinkovitom", rekao je koautor studije Daniel Strunk, profesor psihologije i voditelj Laboratorija za istraživanje depresije na Sveučilištu Ohio State.
Jedan od razloga važnosti ovog nalaza je taj što su se psihoterapeuti dugi niz godina fokusirali na pokušaj ispravljanja onoga što nije u redu s njihovim klijentima. Posljednjih godina postalo je uobičajenije usredotočiti se na prednosti klijenta i koristiti ih za rješavanje njihovih problema, kao što je depresija. Ali istraživači još uvijek uče kako fokusiranje na prednosti pomaže klijentima, rekao je Strunk.
"Način na koji terapeuti postavljaju tretman za klijenta može igrati važnu ulogu u tome koliko dobro djeluje. Reći klijentima da ćete raditi na njihovim jakim stranama može dodatno poboljšati učinkovitost njihovog liječenja", rekao je Strunk.
U studiji je sudjelovalo 616 studenata preddiplomskog studija. Istraživači su ukratko ispričali sudionicima o dvije terapijske vještine – kognitivnoj i svjesnoj – za koje su rekli da bi mogle biti korisne u njihovom svakodnevnom životu. Terapeuti koriste oboje kako bi pomogli klijentima s problemima poput depresije.
Kognitivne vještine definirane su kao prepoznavanje i ponovno vrednovanje negativnih misli i uvjerenja. Vještine svjesnosti definirane su kao svjesnost i prihvaćanje vlastitih misli i osjećaja bez pokušaja da ih se promijeni. Sudionici su zatim dobili hipotetičku situaciju u kojoj bi mogli upotrijebiti te vještine – osjećajući se povrijeđeno jer ih prijatelj nije pozvao na društveni događaj – te su ih uputili da uvježbaju obje vještine i provedu neke mjere o tome kako su ih koristili.
Svakom je sudioniku nasumično rečeno da je jedna od vještina – kognitivna ili svjesna – njihova najjača ili najslabija vještina i da će tu vještinu upotrijebiti u sljedećem dijelu eksperimenta – "indukciji tužnog raspoloženja".
Istraživači su potom rastužili sudionike tako što su zamišljali nekoga do koga im je stalo kako umire dok su slušali tužnu pjesmu. Kao što se očekivalo, većina ljudi prijavila je značajno smanjenje raspoloženja neposredno nakon indukcije. Sudionici su zatim zamoljeni da odgovore na pet procjena raspoloženja u minutama nakon indukcije tužnog raspoloženja.
Svi sudionici su vidjeli kako im se raspoloženje postupno popravlja nakon završetka uvoda. Rezultati su pokazali da to jesu li zamoljeni da koriste kognitivne vještine ili vještine svjesnosti nije imalo značajan učinak na poboljšanje raspoloženja.
Sudionici kojima je rečeno da je vještina koju će koristiti njihova najjača – bez obzira na to radi li se o kognitivnoj ili svjesnoj – vidjeli su veće poboljšanje raspoloženja od sudionika koji su radili s vještinom za koju je rečeno da im je najslabija. Rezultati studije ne mogu sa sigurnošću reći zašto je uokvirivanje intervencije kao snage dalo bolje rezultate.
"Može se dogoditi da ako ih se rano ohrabri da su stvarno dobri u jednoj određenoj strategiji, to može potaknuti veće povjerenje i upornost u korištenju ove vještine, što dovodi do boljih rezultata", rekao je Murphy. Ili je možda obrnuto.
"Ljudi se mogu obeshrabriti ako im se kaže da je određena vještina njihova slabost i da se ne trude toliko ili budu toliko uvjereni da će uspjeti", rekao je Strunk.
Istraživači su rekli da bi nalazi mogli biti od pomoći terapeutima koji se usredotočuju na izgradnju snaga klijenata. "Vrlo je lako dati do znanja klijentima da gradite na njihovim prednostima pa ako to povećava korist, to će biti važno pokušati", rekao je Murphy. Strunk je dodao da bi rezultati mogli pomoći svima koji se nose s problemom poput tužnog raspoloženja.
Izvor: EurekAlert!