Na testu 'teorije uma' u 57 zemalja žene u prosjeku bolje muškaraca
Žene su u prosjeku bolje od muškaraca u stavljanju sebe u poziciju druge osobe i zamišljanju onoga što druga osoba misli ili osjeća, sugerira nam nova studija koja uključuje više od 300 000 ljudi u 57 zemalja.
Istraživači su otkrili da žene u prosjeku postižu bolje rezultate od muškaraca na često korištenom testu "Čitanje misli u očima", koji mjeri "teoriju uma" (također poznato kao "kognitivna empatija"). Ovo je otkriće uočeno kod svih dobnih skupina, u većini zemalja.
Studija teorije uma, objavljena u Proceedings of the National Academy of Sciences, najveća je takva do danas.
Temeljni dio ljudske društvene interakcije i komunikacije uključuje stavljanje „u kožu” drugih ljudi, odnosno zamišljanje misli i osjećaja druge osobe. Navedeno je poznato kao "teorija uma" ili "kognitivna empatija".
Desetljećima su istraživači proučavali razvoj teorije uma, od djetinjstva do starije dobi. Jedan od najčešće korištenih testova za proučavanje teorije uma je "Čitanje misli u očima" (ili skraćeno „test očiju”), koji od sudionika traži, samo gledanjem fotografija područja oko očiju i lica, da odaberu koja riječ najbolje opisuje što osoba na fotografiji razmišlja ili osjeća.
Test očiju 1997. godine prvi je razvio profesor Sir Simon Baron-Cohen i njegov istraživački tim na Cambridgeu. Revidiran je 2001. te je postao dobro utemeljena procjena teorije uma. Od strane Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje u SAD-u naveden je kao jedan od dva preporučena testa za mjerenje individualnih razlika u "Razumijevanju mentalnih stanja".
Tijekom desetljeća, mnoge neovisne istraživačke studije otkrile su da žene u prosjeku postižu bolje rezultate od muškaraca u testovima teorije uma. Međutim, većina tih studija bila je ograničena na relativno male uzorke, bez velike raznolikosti u pogledu geografije, kulture i/ili starosti.
Kako bi riješili te nedostatke, tim multidisciplinarnih istraživača predvođen Sveučilištem Cambridge, sa suradnicima sa sveučilišta Bar-Ilan, Harvard, Washington i Haifa, kao i IMT Lucca, spojio je velike uzorke s različitih internetskih platformi za analizu podataka od 305.726 sudionika u 57 zemalja.
Rezultati u 57 zemalja pokazali su da žene na testu očiju u prosjeku imaju znatno više rezultate od muškaraca (u 36 zemalja), ili slične muškarcima (u 21 zemlji). Važno je napomenuti da nije bilo zemlje u kojoj su muškarci na testu očiju u prosjeku imali znatno više rezultate od žena. Prosječna razlika među spolovima promatrana je u dobnoj skupini od 16 do 70 godina. Tim je također potvrdio ovu prosječnu razliku među spolovima u tri nezavisna skupa podataka i na ne engleskim verzijama Testa očiju, koji obuhvaća osam jezika.
Dr. David M. Greenberg, vodeći znanstvenik u studiji, Zuckermanov stipendist na Bar-Ilanu i počasni znanstveni suradnik na Cambridgeu, rekao je: "Naši rezultati pružaju neke od prvih dokaza da je dobro poznati fenomen - da su žene u prosjeku empatičnije od muškaraca — prisutan u velikom broju zemalja diljem svijeta. To možemo pouzdano reći samo korištenjem vrlo velikih skupova podataka."
Iako studija ne može otkriti uzrok navedene prosječne razlike među spolovima, temeljem prethodnih istraživanja autori raspravljaju kako to može biti rezultat bioloških i društvenih čimbenika.
Profesor Sir Simon Baron-Cohen, direktor Centra za istraživanje autizma na Sveučilištu Cambridge i viši autor studije, rekao je: "Studije o prosječnim razlikama među spolovima ne govore ništa o umu ili sklonostima pojedinca, budući da pojedinac može biti tipičan ili atipičan za spol. Test očiju otkriva da se mnoge osobe bore s čitanjem izraza lica, iz različitih razloga. Podrška bi trebala biti dostupna onima koji je traže."
Istraživači su također pokazali da su, uz spol, "D-rezultati" (razlika između nečijeg nagona za sistematizacijom i nagona za suosjećanjem) značajan negativan prediktor rezultata na testu očiju. Ovo je dodatak ranijoj studiji koju je vodio Greenberg 2018. na više od 650.000 sudionika, također objavljenoj u PNAS-u, koja je otkrila da su D-rezultati odgovorni za 19 puta veću varijaciju autističnih osobina nego spol ili bilo koja druga demografska varijabla. Stoga se čini da D-rezultati u aspektima ljudske kognicije igraju važniju ulogu od spola.
Dr. Carrie Allison, direktorica primijenjenih istraživanja Centra za istraživanje autizma na Sveučilištu Cambridge i članica tima, rekla je: "Ova studija jasno pokazuje uvelike dosljednu razliku među spolovima u različitim zemljama, jezicima i dobi. To postavlja nova pitanja za buduća istraživanja o društvenim i biološkim čimbenicima koja mogu pridonijeti uočenoj prosječnoj razlici među spolovima u kognitivnoj empatiji."
Izvor: Medicalxpress.com