Mogu li se stanice mozga ipak obnavljati?
Znanstvenici s Tehnološkog sveučilišta u Queenslandu rade na istraživanju obnavljanja stanica. Naime, oni su uzeli matične stanice koštane srži i pretvarali ih u matične stanice mozga. Time će pokušati poništiti štetu počinjenu pri moždanom udaru, fizičkim udarcima u glavu ili degeneričnim bolestima, poput Parkinsonove bolesti.
To istraživanje je objavljeno u časopisu Developmental Biology, a The Australian prenosi kako je u njemu objašnjen novi model koji bi ulio novu nadu da se oštećene stanice mozga zapravo mogu popraviti, odnosno zamijeniti drugim stanicama.
„Istraživačima je prilično čest izazov ostvariti nešto što su nam rekli da ne možemo“, rekla je vodeća autorica Rachel Okolicsanyi, „Ako stanice dovedete do nekih dijelova mozga, on sam će naći načina kako da ih iskoristi“.
Ulogu oštećenih stanica više ne preuzimaju druge
Tehnika koja je do sada uveliko korištena u liječenju podrazumijevala je pronalaženje načina na koji bi umjesto oštećenih stanica u mozgu njihovu ulogu preuzele druge stanice. Dakle, nije se radilo o stvaranju novih ili popravljanju tih stanica, nego su sasvim druge stanice vršile njihovu zadaću.
Ovo novo istraživanje pokušava uvesti novosti i umjesto davanja istih funkcija drugim stanicama popraviti oštećene stanice kako bi one mogle obavljati svoje ranije funkcije. Cilj znanstvenika jeste pretvoriti matične stanice u moždane stanice, ali pri tome njih mora biti dovoljno da obavljaju sve što im je namijenjeno.
Ranije su drugi dijelovi mozga vršili ulogu oštećenog dijela, ali sada se radi na izravnom obnavljanju stanica te vraćanju njihove prvotne učinkovitosti. Dugo se smatralo da je takvo nešto nemoguće. Inače se stanice ostalih dijelova tijela same obnavljaju, ali kod stanica mozga nije uočeno dijeljenje i umnožavanje. Istraživanje provedeno još devedesetih godina prošlog stoljeća pokazalo je da u mozgu miševa ima zrelih matičnih stanica, ali i da se njihov broj s godinama smanjuje.
Sada je utvrđeno kako se druge vrste matičnih stanica mogu pretvoriti u matične stanice mozga, te tako biti učinkovite bez da druge stanice u mozgu preuzimaju ulogu oštećenih stanica. Problem jeste pronalazak jednostavnih i sigurnih metoda zahvaljujući kojima bi nastalo dovoljno takvih stanica u mozgu, pogotovo jer im se broj s godinama smanjuje.
Umnožavanje stanica je rješenje
Jedan od načina na koji se takve stanice mogu dobiti jeste upotreba soli i bioloških kemikalija kojima se u stanicama podiže razina proteina zvanog „heparin sulfat proteoglikan“. Taj protein igra vrlo važnu ulogu u ovom procesu, ponajviše zato što je inače odgovoran za diobu stanica.
„Ako bismo mogli potaknuti takve procese, dobili bismo bolji postotak umnožavanja stanica, a ako možemo stvoriti više matičnih stanica i preusmjeriti ih na određeni put, imat ćemo veće šanse da one postanu moždane stanice“, rekla je gđa Okolicsanyi.
Ovakav postupak samo je početak. Još uvijek ne možemo očekivati da ćemo ovakvom metodom liječiti Parkinsonovu bolesti ili promjene uzrokovane povredama glave, ali svakako su dobar početak i daju nadu za liječenje oštećenih stanica mozga koje se do sada nisu mogle obnavljati.
Izvori: SciAlert, TheAustralian