Istraživanje otkriva da se dopamin u mozgu može voljno kontrolirati
Neurološki glasnik poznat kao dopamin popularno je opisan kao kemijska supstanca u mozgu zbog koje se osjećamo dobro i koja se odnosi na nagradu i zadovoljstvo. Dopamin je, među svojim brojnim funkcijama, uključen u više aspekata kognitivne obrade. Kemijski glasnik opsežno je proučavan iz perspektive vanjskih znakova ili "determinističkih" signala, a u najnovijem istraživanju, znanstvenici sa Sveučilišta San Diego u Kaliforniji nedavno su krenuli istraživati manje razumljive aspekte povezane sa spontanim impulsima dopamina. Njihovi rezultati pokazali su da miševi mogu namjerno manipulirati tim slučajnim impulsima dopamina.
Student postdiplomskog studija na Sveučilištu San Diego Conrad Foo vodio je istraživanje koje je otkrilo da je neokorteks kod miševa preplavljen nepredvidivim impulsima dopamina koji se javljaju približno jednom u minuti. Surađujući s kolegama s Odjela za fiziku i Odjela za neurobiologiju, Foo je istraživao jesu li miševi uopće svjesni da se ti impulsi - dokumentirani u laboratoriju molekularnim i optičkim tehnikama snimanja - zapravo javljaju.
Istraživači su osmislili shemu povratnih informacija u kojoj su miševi na pokretnoj traci dobili nagradu ako pokažu da su sposobni kontrolirati improvizirane dopaminske signale. Podaci su otkrili ne samo da su miševi bili svjesni tih dopaminskih impulsa, nego su i rezultati potvrdili da su naučili predviđati i voljno djelovati na dio njih.
"Miševi su naučili pouzdano izazivati dopaminske impulse prije nego što su dobili nagradu. Ti su se učinci poništili kad je nagrada uklonjena. Mi smatramo da spontani dopaminski impulsi mogu poslužiti kao važan kognitivni događaj u planiranju ponašanja", napominju istraživači u radu.
Istraživači kažu da studija otvara novu dimenziju u proučavanju dopamina i dinamike mozga, a sada namjeravaju proširiti ovo istraživanje kako bi istražili potiču li i kako nepredvidljivi događaji dopamina traganje za hranom. U svojim naporima da kontroliraju dopamin, istraživači su pojasnili da se čini da dopamin okrepljuje, a ne inicira motoričko ponašanje.
Izvor: Current Biology