Otvara li Volkswagenova prijevara vrata novoj eri automobilske industrije?

Sistematska prijevara koju je Volkswagen vješto sakrivao posljednjih godina izašla je na vidjelo i dovela do velikog skandala koji, osim što će Volkswagen koštati ugleda, novaca i povjerenja kupaca, ima potencijal i da promijeni pristup i smjer cijele automobilske industrije

Prema informacijama koje je iznio sam Volkswagen, oko 11 milijuna njegovih automobila ima instaliran problematičan softver koji je korišten kako bi na testiranjima ispušnih plinova automobili zadovoljili propisane standarde.

Da bi pokrili štetu nastalu ovim skandalom, VW grupacija već je predvidjela 6.5 milijardi eura troškova. Ipak, malo je vjerojatno da će ovaj iznos biti dovoljan kada krenu tužbe kupaca i kazne od strane vlada diljem svijeta, kao i kada se svemu pribroje troškovi popravaka automobila (ako istih bude).

Volkswagen je odbio komentirati gdje se nalazi spomenutih 11 milijuna vozila, no analitičari tvrde da ih je oko 10 milijuna vjerojatno u Europi, gdje automobili pokretani dizel motorima čine više od polovice tržišta i gdje sam Volkswagen drži povelik dio tog tržišta.

Ironično je da SAD ukazuje Europi na njene propuste u testiranju automobila

Iako se prijevara počela odmatati u SAD-u, najveći udarac VW grupaciji teško da će doći s onu stranu Atlantika. Naime, udio dizel automobila u SAD-u tek je oko 1%, od čega je udio VW-a, prema podacima iz prošle godine, bio oko 50%.

Postavlja se pitanje zašto je onda VW bio spreman toliko riskirati, imajući u vidu moguće posljedice. Izrazita želja da budu najveći isporučitelj automobila u svijetu jedan je od razloga. Osim toga, VW je očigledno mislio da će u SAD-u proći nezapaženo ono što prolazi u Europi.

Europska regulativa dozvoljava proizvođačima automobila da testiraju efikasnost i ispušne plinove od strane nezavisnih organizacija koje se bore za tržišni udio, što predstavlja plodno tlo za manipuliranje rezultatima. Osim toga, u Europi je naglasak na efikasnosti motora i emisiji ugljičnog dioksida, što nije slučaj u SAD-u, gdje su zakoni po pitanju ispuštanja dušikova oksida puno stroži.

VW je to pokušao iskoristiti tako što je u navedene automobile ugradio softver koji je mogao detektirati kada je automobil na testiranju, te uključiti recirkulaciju ispušnih plinova kako bi se smanjila emisija kritičnih dušikovih oksida. To je, jasno, smanjilo efikasnost automobila, razlog zbog kojeg je sustav isključivan u svakodnevnoj vožnji.

Potreban kompromis VW nije bio spreman učiniti. Efikasnost dizel motora temelji se na visokoj temperaturi sagorijevanja, čijim porastom raste i efikasnost. No, s porastom temperature sagorijevanja raste i proizvodnja dušikovih oksida. Isti nemaju utjecaj na okoliš kao ugljični dioksidi, ali imaju itekako veliki utjecaj na lokalnoj razini, gdje pridonose stvaranju smoga te imaju štetan utjecan na biljke i naš respiratorni sustav.

“Moramo ovome stati na kraj,” rekla je Lucia Caudet, glasnogovornica Europske Komisije. “Za dobrobit naših kupaca i okoliša, moramo imati sigurnost da industrija poštiva ograničenja na ispušne plinove.”

Volkswagen već ranije bio pod povećalom javnosti zbog manipulacije rezultatima testiranja

Prošle je godine, nakon što su se pojavile indikacije s problemima oko ispušnih plinova, koji su u realnim uvjetima bili do 40% veći no u kontroliranim laboratorijskim uvjetima, VW obavijestio odgovorne ljude u SAD-u da povlači 500 000 vozila kako bi popravio nastali problem. No ništa potom nije učinjeno. VW se u više navrata opravdavao na različite načine, no sada je i tome došao kraj.

Kakvu će kaznu VW snositi tek ostaje vidjeti, no Clarence Ditlow, direktor Centra za automobilsku sigurnost, napominje kako novčana kazna nije dovoljna. Pozivajući se na slučaj iz ranih 70-tih godina prošlog stoljeća, kada je VW bio optužen za slične malverzacije, upozorava kako je “jedini način da se promijeni ponašanje proizvođača automobila jest poslati odgovorne u zatvor.”

“Proizvođači [automobila] su izrazili zabrinutost oko mogućnosti zadovoljavanja novih standarda po pitanju ispuštanja dušikovih oksida,” stoji u izjavi Agencije za zaštitu okoliša, objavljenoj prije par godina kada su novi, postroženi zakoni doneseni.

Ti su zakoni natjerali proizvođače, uključujući VW, da se na neko vrijeme povuku s tržišta SAD, sve dok se 2008. VW ponovno nije pojavio s navodno “čistim dizelom”, modelom Jette koji je proglašen zelenim automobilom iste godine.

“Ne mogu reći da sam iznenađen,” napominje John M. DeCicco, profesor na Sveučilištu Michigan. “Velika je kušnja prevariti sustav s ovakvim uređajem kada su tehnički izazovi postizanja željenih normi jako visoki.”

Problem treba početi rješavati u organizacijskoj strukturi same kompanije

Izvršni director VW-a Martin Winterkorn podnio je ostavku nakon izbijanja skandala, iako tvrdi da o prijevari nije ništa znao. “Ovo činim u interesu tvrtke, iako ne vidim krivicu s moje strane.” Ako i nije znao za to, kao izvršni direktor i kada se događa na ovoj razini, morao je to znati.

Novi izvršni direktor VW-a sada je Matthias Mueller, dosadašnji šef Porschea, koji je također dio VW grupacije. Ovo nije jedina promjena unutar vladajuće strukture, no promjene do kojih je došlo tek su rošada postojećih ljudi s jedne pozicije na drugu. I to je u dobroj mjeri problem VW-a.

“Ovakav razvoj događaja dovodi u pitanje jesu li dioničari VW-a uistinu prepoznali potrebu za temeljitom reformom i novim početkom,” upozorio je Hans-Cristoph Hirt, direktor Hermesa.

Mijenja li ovo budućnost razvoja automobila?

Osim problema s VW vozilima, Audi i Škoda su također obavili kako i njihovih 2.1 odnosno 1.2 milijuna automobila imaju ugrađen sporni softver. S druge strane, dobra je vijest da automobili koji su uključeni u ovaj skandal spadaju u Euro5 kategoriju, dok oni noviji s Euro6 motorima nemaju istih problema.

Osim SAD-a, države koje su pokrenule istrage uključuju Veliku Britaniju, Južnu Koreju, Indiju, Brazil, Australiju, Francusku, Italiju, Južnu Afriku, Norvešku i Njemačku. No, nedavna iskustva iz SAD-a, kada je Toyota platila tek 1.2 milijarde američkih dolara zbog problema s nekontroliranim ubrzavanjem njihovih automobila, kao i kazna od tek 900 milijuna američkih dolara koje je GM platio za probleme s automobilima koji su prouzročili smrt 124 ljudi, govori u prilog tome da je automobilska industrija poprilično zaštićena i može se izvući s tek malim kaznama za nedopustive propuste i malverzacije.

Novi šef VW-a obećao je kupcima učiniti sve što je potrebno da vrati njihovo povjerenje. “Moj prvi zadatak biti će vratiti povjerenje u VW grupaciju kroz transparentnost i čiste obraze, kao i izvlačenje ispravnih zaključaka iz situacije u kojoj smo se našli.”

Očekuje se da će se automobilska industrija promijeniti u sljedećih 5-10 godina više nego u proteklih 50. Skandal s VW-om može promjene ne samo ubrzati, već i promijeniti njihov smjer. Neki već govore o ‘smrti’ dizel motora. Ako isti ne mogu zadovoljiti kriterije, nema razloga da njihovo slanje u ropotarnicu povijesti bude nešto loše.

Na vrata nam već neko vrijeme kucaju hibridni i električni automobili. Možda je vrijeme da ih pustimo unutra. No, ono što je najbitnije u cijeloj ovoj priči, jest uistinu razumjeti da ovo što se dogodilo s VW-om možda jest specifičan, no nikako nije izolirani slučaj u kojem proizvođači automobila ne zadovoljavaju postavljene standarde. Vrijeme je da se to počne mijenjati.

Izvor: WashingtonPost, NY Times, Telegraph