Novi algoritam leti dronovima brže od ljudskih pilota
Da bi bili korisni, dronovi moraju biti brzi. Zbog njihovog ograničenog vijeka trajanja baterije moraju obaviti bilo koji zadatak koji imaju - traženje preživjelih na mjestu katastrofe, pregled zgrade, isporuku tereta - u najkraćem mogućem roku. A to će možda morati učiniti prolazeći kroz niz točaka poput prozora, soba ili određenih mjesta, usvajajući najbolju putanju i ispravno ubrzanje ili usporavanje.
Najbolji ljudski piloti koji upravljaju dronovima to vrlo dobro rade i do sada su uvijek nadmašivali autonomne sustave u utrkama dronova. Sada je istraživačka skupina na Sveučilištu u Zürichu stvorila algoritam koji može pronaći najbržu putanju za vođenje kvadrotora, drona s četiri propelera.
"Naš je dron pobijedio najbrži krug dva ljudska pilota svjetske klase na eksperimentalnoj trkaćoj stazi", kaže Davide Scaramuzza, koji je na čelu Robotics and Perception Group na Sveučilištu u Zürichu. "Novost algoritma je što je prvi koji generira vremenski optimalne putanje koje u potpunosti uzimaju u obzir ograničenja dronova", kaže Scaramuzza.
Prethodni radovi oslanjali su se na pojednostavljenja sistema kvadrotora ili opis puta leta, pa su stoga bila neoptimalna. "Ključna ideja je da naš algoritam samo govori dronu da prolazi kroz sve putne točke, ali ne i kako i kada to učiniti", dodaje Philipp Foehn, doktorand i jedan od autora.
Istraživači su napravili da algoritam i dva ljudska pilota lete istim kvadrotorom kroz trkački krug. Upotrijebili su vanjske kamere za precizno bilježenje kretanja dronova, a kako bi osigurali poštenu usporedbu, ljudski piloti dobili su priliku trenirati na stazi prije utrke. Ali algoritam je pobijedio - dronovi su bili brži od ljudskih, a izvedba je bila konzistentnija. To ne čudi, jer jednom kad algoritam pronađe najbolju putanju, može ju vjerno reproducirati mnogo puta, za razliku od ljudskih pilota.
Kako bi se mogao koristiti, algoritam će morati postati računalno manje zahtjevan, jer računalu treba do sat vremena da izračuna vremenski optimalnu putanju bespilotne letjelice. Također, u ovom se trenutku bespilotna letjelica oslanja na vanjske kamere kako bi izračunala gdje je bila u svakom trenutku. U budućem radu znanstvenici žele koristiti ugrađene kamere, ali ovo otkriće je obećavajuće.
"Ovaj algoritam može imati velike primjene u isporuci paketa s dronovima, u inspekciji, pretraživanju, spašavanju i još mnogo toga", kaže Scaramuzza.
Izvor: Science Robotics