Top 10 znanstvenih priča za 2013.
Donosimo 10 spektakularnih priča o povijesnim koracima za čovječanstvo kojima smo u protekloj godini otišli još malo dalje na putu prema razumijevanju i poboljšanju svijeta u kojem živimo.
1. Svemirska sonda Voyager 1 ušla je u međuzvjezdani prostor
Iako je bilo brojnih medijskih izvještaja kako je Voyager napustio Sunčev sustav na početku moramo naglasiti jednu bitnu razliku. Naime, većina astronoma Sunčev sustav smatra područjem do kojega gravitacijski utjecaj naše zvijezde nadjačava onaj drugih zvijezda i po toj definiciji granice sustava nalaze se na vanjskim rubu Oortovog oblaka koji bi sonda, pretpostavlja se, dosegnula za 30 000 godina. Ono što se zapravo desilo je ulazak u međuzvjezdani prostor bez da je letjelica napustila granice Sunčevoga sustava.
Govor o probijanju ove povijesne barijere traje unazad dvije godine. Iako je bilo istraživanja koja su ukazivala kako se prijelaz desio još u srpnju 2012. tek ove godine imamo sigurnu potvrdu iz NASA-e. Voyager 1, 36 godina stara sonda, postao je prvi objekt napravljen od ljudske ruke koji je hrabro kročio tamo gdje još nitko nije. Trenutno se nalazi 19 bilijuna kilometara od Sunca, a znanstvenici be mogu sakriti oduševljenje dok iščekuju prva izvješća iz dubokog svemira.
2. Razine CO2 u atmosferi najviše su od početka mjerenja 1958.
Ljudski utjecaj na klimatske promjene sada je zaista neosporan. U svibnju je razina ugljičnog dioksida u atmosferi dosegnula povijesnu prekretnicu sa 400ppm (dijelova na milijun), a samo nekoliko mjeseci kasnije IPCC, Međunarodno vijeće o klimatskim promjenama sa 600 članova koji su radili na izvješću, objavilo je da je danas jasnije nego ikada kako je štetan utjecaj na okoliš i globalno zatopljenje većinom zasluga ljudskog djelovanja. Možda ovo istraživanje ne govori o epskom postignuću, poput prethodnoga, ali sigurno nam može pomoći da u budućnosti odgovornije raspolažemo resursima i radimo na očuvanju okoliša.
3. Po prvi puta znanstvenici su uspješno klonirali ljudske matične stanice
U svibnju ove godine po prvi puta uspješno je okončan proces terapeutskog kloniranja kojim su stvorene ljudske matične stanice. Znanstvenici su uzeli jezgru s genetskim materijalom iz obične stanice i usadili ju u neoplođeno jajašce kojemu je prethodno uklonjen vlastiti genetski materijal. Ovaj postupak ranije je uspješno proveden na majmunima i miševima, ali nikada na ljudima. Znanstvenici su složni da se radi o velikom potencijalu i napretku u regenerativnoj medicini koji bi mogao omogućiti liječenje brojih do sada neizlječivih bolesti i usporiti proces starenja, ali proces zahtjeva donore i otvara brojna etička pitanja.
4. U laboratoriju uzgojen najskuplji hamburger na svijetu
Znanstvenici se nadaju da će se umjetno meso kroz par godina naći na policama naših supermarketa. Sigurno će biti potrebno još dosta rada na projektu s obzirom na to da trenutna inačica i nije za svačiji džep. U kolovozu je na jednoj londonskoj konferenciji konzumiran prvi hamburger iz laboratorija koji su opisali kao nešto najbliže moguće pravom mesu. Proizvod je nastao u Nizozemskoj, a projekt je financirao Sergey Brin, jedan od osnivača Googlea. Ovaj egzotični zalogaj nastao iz matičnih stanica s biopsije dvaju krava košta vrtoglavih 2.5 milijuna kuna.
5. Nove nade za razvoj terapije zaraženih HIV-om
„Mississippi baby“, dijete rođeno s HIV-om, tretirano je antivirusnim lijekovima prvih 18 mjeseci života, a 12 mjeseci nakon završetka terapije nije dokazana prisutnost virusa. Kada je dijete napunilo 30 mjeseci i dalje je ostalo negativno na sva testiranja, virusu nije bilo ni traga. Unatoč ohrabrujućim rezultatima ne radi se o garanciji da je bolest eliminirana u ovom konkretnom slučaju, kao ni o potvrdi da će sličan pristup nužno funkcionirati kod drugih. Takav stav izrazio je i stručnjak Scott Hammer kada je u New England Journal of Medicine objavio da je najbolji odgovor na pitanje radi li se o uspješnoj terapiji – možda. Kako god bilo, radi se o dobroj bazi za nove eksperimente i istraživanja koja će, nadamo se, dovesti do novih i ohrabrujućih spoznaja u borbi protiv HIV-a.
6. Redefiniranje mentalnih poremećaja
U svibnju, prvi put nakon 20 godina, redefiniran je psihijatrijski vodič za dijagnosticiranje i klasifikaciju mentalnih poremećaja. Radi se petoj reviziji priručnika službenog naziva Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-5). Jedna od glavnih promjena je predstavljanje skale za stupnjevanje autističnih poremećaja, ali i smanjivanje kriterija za dijagnosticiranje PTSP-a. Također, dodano je 15-ak novih bolesti. Kritičari novog izdanja su brojni i prije svega upućuju na činjenicu da će sniženi kriteriji i dodavanje novih dijagnoza dovesti do etiketiranja generalno normalnih i zdravih ljudi. Stigmatizacija mentalnom bolešću veliki je teret na leđima pojedinca, osobito u nerazvijenim zemljama gdje je odlazak psihijatru još uvijek tabu.
7. Ljudska jetra uzgojena u mišu
Znanstvenici su napravili još jedan veliki korak kada su „jetrene začetke“ dobivene iz matičnih stanica presadili u miševe. Nakon praćenja situacije utvrđeno je da začeci sazrijevaju i povezuju se s krvotokom domaćina (miša). Te rudimentarne jetre počele su obavljati brojne funkcije koje inače obavlja ljudska jetra. Malcom Allison, londonski stručnjak za matične stanice, rekao je kako ovo otvara mogućnost dobivanja mini-organa iz matičnih stanica oboljelog te presađivanje istoga kako bi se pomoglo funkcioniranju oboljelog organizma. Naravno, kako bi se zamijenio samo dio ljudske jetre potrebno je nadići brojne tehničke prepreke.
8. Otkrivene kosti Richarda III
Gotovo 500 godina nakon smrti otkriveni su posmrtni ostaci kralja Richarda III. Ovo otkriće dogodilo se na krajnje neočekivanom mjestu – na parkiralištu u Liecesteru. Karbonska analiza, RTG, DNA i analiza kostiju pomogli su utvrditi da se nedvojbeno radi o spomenutom vladaru. Kao da činjenica da je pronađen na parkiralištu nije dovoljno degradirajuća za jednog kralja, kasnija istraživanja dokazala su da je Richard bio zaražen crijevnim parazitima.
9. Novo cjepivo protiv gripe
Istraživači iz CSIRO-a objavili su kako su pomogli dizajnirati novo cjepivo koje može prevenirati različite sojeve virusa. Isticanje činjenica o djelovanju nove formule, koja ima učinka i na dosada otporne sojeve, svratila je posebnu pozornost javnosti i znanstvene zajednice. Virus gripe veže se za šećere na površini stanica i tako iz zarazi. Novo cjepivo uklanja ove šećere sprječavajući tako razvoj pune bolesti.
10. Otkriven najveći svjetski vulkan
Pregled protekle godine zaključujemo jednim zanimljivim otkrićem. Do sada se najvećim vulkanom na zemlji smatrao Mauna Loa, jedan od pet havajskih vulkana. Međutim, u rujnu ove godine ovu laskavu titulu dobio je novootkriveni supervulkan Tamu Massif lociran u Tihom oceanu, 1600 kilometara istočno od Japana. S visinom od gotovo 4500 m i prostiranjem na 300 000 četvornih kilometara, ovaj 145 milijuna godina star vulkan pravi je div i u širim razmjerima, naime, 25% je manji od Olympus Monsa, najvećega vulkana u Sunčevom sustavu, koji se nalazi na Marsu.