Misija Rosetta ispunila svoj cilj
Robot nazvan Philae je došao do kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko, možda i previše željan da istraži strani svijet.
Sletio je 12. studenog, dok su ljudi na Zemlji navijali za njega, tako da je to bio prvi put da znanstvenici na komet šalju sondu. Ali, slavlje je kratko trajalo. Žustro poskakivanje robota Philae lagano ga je nagnulo u stranu, u sjenu litice, zbog čega do njegovih solarnih ploča ne dolazi svjetlost Sunca kako bi mu se napunile baterije. Nakon oko 50 sati grebanja i njuškanja površine kometa 67P, Philae je poslao posljednju grupu podataka i namjestio se na dugi, a moguće i vječni, san.
Da je sve dobro prošlo, Philae bi proučavao površinu kometa do ožujka 2015. Ali, njegov očito rani odlazak u mirovinu nije označio kraj Europske svemirske agencije, nego je misiju doveo do dubinskog pogleda u gomilu prašine i leda duboku 4 kilometra. Letjelica Rosetta je na komet stigla 6. kolovoza, a nosila je robot Philae. Letjelica i dalje pregledava 67P, provodi svoje vlastite studije, razmatra atmosferu kometa, slika površinu i pokušava odrediti točno mjesto gdje robot počiva.
Čak i za vrijeme svog kratkog vijeka na 67P, robot Philae je ponudio neka rješenja za tajne kometa. Poslao je dokaze koji potvrđuju ideju da su kometi nosili, a možda čak i raširili, organske molekule cijelim Sunčevim sustavom. Robot je također iskopao samo do 10 ili 20 cm dubine površine kometa i došao do iznenađujuće čvrstog sloja materijala za koji se smatra da je led. Taj pronalazak upućuje na to da se prašina s 67P raspršila kada je komet prišao Suncu i zagrijao, ali je ostala gravitacijski povezana s kometom, a kada je s njega spala stvorila je površinski sloj. Rezultati također upućuju na to da bi se središte kometa 67P moglo sastojati od nekoliko slojeva.
„Imamo nekoliko različitih ideja o tome kako bi središte kometa moglo biti izgrađeno – je li slojevito, je li cjelovit dio ili skupina pojedinih tijela koje pokriva površina", kaže znanstvenik Matt Taylor. On je radio na projektu Rosetta, a radi iz Noordwijka u Nizozemskoj.
Razumijevanje strukture i sastava kometa bi znanstvenike moglo dovesti do razumijevanja kako su planeti sačinjeni i jesu li kometi na Zemlju donijeli vodu i druge sastojke potrebne za život. Promatranja bi mogla pokazati što je u mješavini kemikalija koje su nastale kad je komet ispustio plin i prašinu dok se približavao Suncu, kaže Taylor.
Rosetta je osuđena da ostane na 67P do prosinca 2015. godine i bit će u njegovom okruženju u kolovozu kad će on biti najbliže Suncu do sada. Rosetta bi također mogla osigurati primanje poruka koje Philae prima kako se komet približava Suncu i solarne ploče izlaže svjetlu, što bi tog robota možda moglo i ponovno oživjeti.
Podaci s 67P znanstvenike će prisiliti da ponovno razmisle što znaju o kometima, kaže znanstvenik Mark McCaughrean koji također radi u Noordwijku. Ova misija sigurno neće biti posljednje što ćemo čuti o ovoj nepredvidivoj zvijeri, kaže on. „Budite sasvim sigurni da će ljudi koji su svu svoju snagu usmjerili na rad na ovome razmišljati što će sljedeće uraditi."
Izvor: SciNews