Kako napisati zanimljiv članak temeljen na znanstvenom radu
Većina novinara želi prilikom pisanja imati ekskluzivne, još neobjavljene informacije i vijesti, “biti prvi”, no ono što u tome ograničava novinare koji pišu u području znanosti jest to što se njihovi članci temelje na rezultatima najnovijih istraživanja koji se objavljuju u znanstvenim časopisima i dostupni su javnosti širom svijeta. Bez obzira na to sasvim je moguće napisati sjajnu i zanimljivu priču temeljenu na znanstvenom radu ukoliko se uz određenu dozu kreativnosti, zadovoljena i neka osnovna pravila.
U nastavku donosimo osnovne smjernice kako bi članak bio što bolji.
1. Pronaći dobar rad
Svakoga tjedna u svijetu se objavljuje tisuće znanstvenih članaka no neće svaki od njih biti kvalitetan izvor za dobar članak. Potrudite se pronaći rad čiji su rezultati zabavni, zanimljivi, važni ili kontraverzni. Zapitajte se hoće li ta tema ikoga zanimati i pri tome budite veoma strogi. Ukoliko niste sasvim sigurni, potražite nešto drugo.
2. Pročitati rad detaljno
Pročitajte cijeli rad kako biste stekli potpuni dojam o tematici na koju se odnosi. U sažetku su navedeni osnovni podaci, ali za ukupnu poruku važni su uvod, rasprava, zaključci i eksperimentalne metode. Da li je eksperiment dobro osmišljen? Jesu li uzorci dovoljno veliki da se iz rezultata mogu donijeti relevantni zaključci?
Pronađite prednosti i nedostatke, vjerojatnost pogreške i statističke značajke. Da li su rezultati značajni i da li je zaključak izveden u skladu s njima? Zapamtite: nematode, vinske mušice i miševi nisu ljudi i sve što se događa u njihovim organizmima ili u Petrijevoj zdjelici ne događa se uvijek na isti način i u ljudskom organizmu. Svakako potražite i dodatne materijale.
3. Provjeriti sukob interesa
Mnogi znanstvenici imaju razvijene financijske veze sa farmaceutskim kompanijama i čitatelji bi mogli u to biti upućeni Stoga provjerite radi li se i u Vašem radu o mogućem sukobu interesa jer bi to moglo utjecati na rezultate i izazvati sumnju u istinitost.
4. Proširiti kontekst
Znanost se temelji na znanosti. Preporuča se upućenost u studije povezane sa onom kojom se bavite kako bi se stvorila potpunija slika. Npr. ako je Vaša priča o tome kako je kod čimpanzi u Gvineji uočena upotreba raznih alata poput sjekirice, možete spomenuti i opažanja zabilježena u sličnim studijama u drugim zemljama.
5. Razgovarati s autorima
Ako se koriste samo rezultati istraživanja postoji rizik da članak bude nezanimljiv i suhoparan. Intervju s autorima svakako će dati priči više šarenila. Kako su reagirali pacijenti nakon transplantacije lica kada su se pogledali u ogledalo? Što je navelo znanstvenike da istražuju ponašanje pauka pod utjecajem droga?
Pitanja treba postavljati kratko i konkretno kako bi se dobili odgovori koje je moguće citirati, navesti autora da objasni rezultate i opravda zaključke. Najčešće radovi imaju više autora pa je potrebno obratiti pažnju i na odabir autora s kojima će se provesti intervju.
6. Pribaviti mišljenje drugih znanstvenika
Komentari drugih znanstvenika uvijek će popraviti priču, slažu li se s autorima rada ili ne. Ovo Vas također može spasiti o pisanju o nekoj temi za koju biste mogli požaliti što ste je dotakli.
7. Izabrati naslov
Jedna od mogućnosti za odabir naslova jest prva rečenica članka no prolazeći kroz članak i provedene razgovore najbolje je izabrati neki najzanimljiviji, najvažniji ili najfascinantniji podatak. Pri odabiru naslova treba voditi računa o tome što se člankom želi reći jer poruka koja se želi prenijeti člankom ne mora nužno biti ona koju su autori rada željeli postići kod svojih čitatelja.
8. Imati na umu tko su čitatelji
Čitatelji mogu bit pametni i znatiželjni, ali oni nisu uvijek znanstvenici ili često nemaju vremena za čitanje nezanimljive, dosadne i nesuvisle priče. Znanost je po već sama po sebi dosta teška pa se preporuča upotreba jednostavnih riječi.
9. Biti u pravu
Nemojte pisati priču koja bi mogla biti izvor krivih informacija. Teže je nego što se čini. Neki članci mogu biti loš izvor informacija zbog predrasuda autora, nedovoljno velikog uzorka za donošenje zaključaka, krive tehnike, stoga se sve treba dobro provjeriti da čitatelj ne ostane zbunjen i nedovoljno informiran.
10. Stil pisanja
Novinari često koriste isti članak kao temelj priče. Zašto bi netko izabrao čitati baš Vaš članak? Potrudite se “začiniti” članak nekim pojedinostima koje bi čitatelje moglo zanimati, nađite jasan put kroz priču i pišite odlomak za odlomkom. Čak i najkraće priče mogu ostaviti jak utisak na čitatelja ukoliko su zanimljivo napisane.
Dobar članak treba se isticati autorovom strašću za znanosti i potaknuti čitatelje na razmišljanje, propitkivanje i raspravu o ključnim pitanjima iz znanosti i društva. Autor mora pokazati da je promislio o temi, da razumije tematiku o kojoj piše, da razumije zanimanja čitaoca. Ono što se posebno cijeni jest originalnost, ideja i prepoznatljiv stil pisanja.
Izvor: The Guardian