Znatiželja potiče pamćenje i učenje
Znatiželja nam pomaže da više naučimo o nekoj temi, a ako ste znatiželjni to će pomoći i vašem mozgu da zapamti nepovezane informacije, kako kažu istraživači s UC Davis Center for Neuroscience. Rad koji su 02. 10. 2014. objavili u časopisu Neuron predstavlja kako poticanje znatiželje mijenja naš mozak i mogao bi pomoći znanstvenicima da nađu način da poboljšaju učenje i pamćenje kod zdravih osoba, ali i kod osoba koje boluju od neuroloških bolesti.
"Naša otkrića mogu imati dalekosežne implikacije za javnost jer nam otkrivaju kako jedan oblik unutrašnje motivacije – znatiželja – utječe na pamćenje. Ovi pronalasci omogućavaju načine na koje možemo poboljšati učenje u školama i drugim okruženjima", rekao je vodeći autor studije Matthias Gruber, istraživač u centru.
Sudionici studije su najprije ocijenili svoju znatiželju o odgovorima na niz trivijalnih pitanja. Zatim su im istraživači funkcionalnom magnetskom rezonancijom skenirali mozak dok su učili odgovore na ta pitanja. Prvo su im postavili odabrano trivijalno pitanje i dok su čekali da se na ekranu pojavi odgovor, prikazali su im fotografiju neutralnog lica osobe koju ranije nisu vidjeli.
Poslije toga su sudionici imali iznenadni test pamćenja lica s prikazanih fotografija, nakon čega je uslijedio i test pamćenja za odgovore na ranije postavljena trivijalna pitanja.
Kao što je i očekivano, ljudima je bolje išlo učenje trivijalnih informacija kada su bili jako znatiželjni. Ono što iznenađuje je da su također pokazali da bolje uče nepovezane činjenice koje su prikazane kada im je i znatiželja porasla. Informacije koje su naučili kada su bili znatiželjni su pamtili i nakon 24 h.
"Znatiželja je možda mozak dovela u stanje gdje mozak može učiti i pamtiti bilo kakve informacije, poput vira koji uvlači sve što ste motivirani naučiti, kao i sve u vezi s tim," kaže Gruber. Osim toga, istraživači su otkrili da kada je znatiželja stimulirana dolazi do povećane aktivnosti u dijelu mozga odgovornom za nagrađivanje.
"Pokazali smo da unutrašnja motivacija zapravo potiče neke od dijelova mozga koji su znatno povezani s opipljivom, vanjskom motivacijom", rekao je Gruber. Ovaj dio mozga povezan s nagrađivanjem oslanja se na dopamin, kemikaliju koja prenosi poruke među neuronima.
Članovi tima također su otkrili da kada znatiželja potiče učenje, postoji i pojačana aktivnost u hipokampusu, dijelu mozga važnom za stvaranje novih sjećanja, kao i da je povećana interakciju između hipokampusa i dijela mozga koji ispušta dopamin, a odnosi se na nagrađivanje.
"Znatiželja potiče sustav za nagrađivanje, a interakcija između sustava za nagrađivanje i hipokampusa mozak dovodi u stanje u kojem je vjerojatnije da će naučiti i zapamtiti informacije, čak i kada te informacije nisu izrazito važne ili zanimljive," rekao je Charan Ranganath, jedan od autora.
Dijelovi mozga koji se oslanjaju na dopamin starenjem gube svoje funkcije, a kod ljudi s neurološkim ili psihijatrijskim poremećajima i ranije. Razumijevanje veze između motivacije i sjećanja moglo bi potaknuti nova istraživanja za poboljšavanje sjećanja kod zdravih starijih ljudi i rezultirati novim pristupima liječenju pacijenata s poremećajima pamćenja. U školi, kao i na poslu, učenje bi bilo poboljšano ako učitelji u školi ili direktori na poslu potaknu znatiželju učenika i radnika za nešto što su prirodno motivirani da nauče.