Čini li nas Twitter i Facebook glupima?

Stranice društvenih mreža otežavaju ljudima da misle sami za sebe jer to zahtijeva više vremena i truda. Zbog toga bi dugotrajno korištenje društvenih mreža moglo imati štetno djelovanje na naš zdrav razum. Istraživač sa Sveučilišta u Edinburghu i Masdar Instituta za znanost i tehnologiju proveo je zanimljivo istraživanje na tu temu.

Danas postoji brz i jednostavan način da saznamo sve što želimo, od svjetskih afera do afera naših prijatelja. No, Twitter i Facebook možda štetno djeluju na našu sposobnost razmišljanja. Istraživači vjeruju da brzina, opseg i lakoća kojom se informacije dijele putem društvenih mreža mogu negativno utjecati na nas, u smislu da nam otežavaju analitičko razmišljanje.

Dr. Iyad Rahwan sa Sveučilišta u Edinburghu upozorava kako je, iako nas popularne stranice prividno čine pametnijima, svako povećanje inteligencije tek površno. Proučavao je kako aktivnost na društvenoj mreži utječe na naše učenje. Dr. Rahwan je započeo istraživanje tako što je skupini od 20 ljudi uvijek iznova postavljao tri trik pitanja. Njima je, primjerice, rečeno da palica i loptica koštaju ukupno 1,10 funti, te da palica košta 1 funtu više nego loptica. Zatim su trebali izračunati koliko košta loptica. Iako je intuitivni odgovor 10 penija, točan je odgovor zapravo 5 penija. Unatoč tome što je istraživač više puta ponovio pitanja, ljudi su bili skloni držati se svojih prvotnih odgovora te ih je uspio ispraviti samo u četvrtini slučajeva.

Dr. Rahwan je tada ista pitanja postavio i drugoj skupini ljudi. Prvo su sami odgovorili na pitanja, a onda ih je rasporedio u grupe tako da su si međusobno mogli vidjeti odgovore. Na prvom su pitanju muškarci i žene brzo shvatili kad je netko drugi u njihovoj društvenoj mreži imao točan odgovor pa su promijenili svoj odgovor u skladu s time. Međutim, na drugo ili treće pitanje svejedno nisu odgovarali ništa bolje. To je iznenadilo dr. Rahwana, te je zaključio da su volonteri samo kopirali svoje odgovore, a da nisu ni previše razmišljali o tome. A budući da nisu procijenili da ne bi trebali žuriti sa svojim prvim odgovorom, već uzeti si vremena da malo bolje razmisle o pitanju, svaki su put padali u istu zamku.

Dr. Rahwan s Masdar instituta za znanost i tehnologiju u Abu Dhabiju rekao je: „Mislimo da ljudi ne žele razmišljati više jer za to treba vremena i truda, a u svakodnevnom životu nemamo takav vremenski luksuz da bismo mogli sve provjeravati.“ Upozorio je na postojanje opasnosti da ćemo se uslijed sve veće popularnosti web stranica za dijeljenje informacija, poput Facebooka i Twittera, sve više oslanjati na mišljenja drugih. To bi moglo narušiti našu sposobnost kritičkog razmišljanja i učiniti nas lijenima jer pretpostavljamo da uvijek postoji netko tko zna odgovor. Iako će velik dio dobivenih informacija biti koristan, postoji mogućnost da ćemo povjerovati opasnim savjetima.

Dr. Rahwan se usredotočio na Twitter i Facebook jer oni uključuju informacije koje se dijele putem mreža ljudi. No prethodna istraživanja su krivila Internet pretraživače poput Googlea da nam otežavaju zapamtiti činjenice. Studija objavljena u časopisu Science otkriva da ćemo stvari zaboraviti s većom vjerojatnošću ukoliko mislimo da ih ponovno možemo naći na Internetu. Također ćemo se lakše prisjetiti gdje trebamo potražiti informaciju na Internetu, nego da sami pohranimo tu informaciju.

Dok se s jedne strane činimo pametnijima jer imamo puno informacija na dohvat ruke, s druge je strane poticaj za inteligenciju tek površan, kažu u znanstvenom časopisu Journal of Royal Society Interface. Istraživač koji ima svoj profil na Facebooku, ali ga nije koristio mjesecima, savjetuje da si uzmemo više vremena, zaustavimo se i razmišljamo za sebe tako da možemo sami za sebe detaljno istražiti važne teme.