U akademski krugovima nedostaje briljantnih žena

Znanstvenici koji su pokrenuli istraživanje o rodnim prazninama u akademskim krugovima tvrde da se ne radi se o tome da žene ne žele raditi dugo radno vrijeme ili da ne mogu biti konkurentne u vrlo izbirljivim poljima, a ne radi se ni o tome da žene nisu analitične kao muškarci.

Ipak, čini se da je manji broj žena u akademskim poljima za čije je stručnjake naglasak na briljantnosti, što je kvaliteta za koju mnogi ljudi smatraju da ženama manjka. Nova su otkrića objavljena u časopisu Science.

Istraživanje koje su predvodili profesor psihologije Andrei Cimpian (na slici) sa Sveučilišta u Illinoisu i profesorica filozofije Sarah-Jane Leslie sa sveučilišta Princeton usmjerilo se na širok spektar akademskih disciplina, što uključuje discipline iz prirodnih znanosti, humanističkih i društvenih znanosti te matematike.

Znanstvenici su se usredotočili na kulturu različitih područja, smatrajući da bi stereotipi o inferiornim intelektualnim sposobnostima žena mogli pomoći u objašnjenju zašto su žene manje zastupljene u poljima poput fizike ili filozofije koje idoliziraju genije.

Manje žena u područjima koje zahtijevaju briljanost

Znanstvenici su ispitali više od 1800 studenata, postdoktoranada i djelatnika fakulteta iz 30 različitih akademskih disciplina te ih, između ostaloga, pitali koje su kvalitete potrebne kako bi se postigao uspjeh u njihovom području. Sveukupno gledajući, u prirodnim znanostima, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, ali i u humanističkim i društvenim znanostima, manji je broj žena u onim disciplinama čije stručnjake karakterizira osobita briljantnost.

„Ne tvrdimo da je briljantnost loša ili da ju ne treba cijeniti", kazao je Cimpian. „Isto tako, ne tvrdimo ni da žene ne mogu biti briljantne ili da briljantnost ne pridonosi akademskoj karijeri. Naši se podaci ne bave time. Podaci ukazuju da prenošenje ideje studentima da je briljantnost potrebna za uspjeh može imati drugačiji utjecaj na muškarce i žene koji žele stvarati karijeru u određenom polju."

Tim znanstvenika ispitao je još tri hipoteze koje bi mogle objasniti manji broj žena u određenim poljima: prvo, da žene izbjegavaju karijere u kojima moraju raditi dugo radno vrijeme; drugo, da su žene manje uspješne od muškaraca u probijanju u vrlo selektivnim poljima; i treće, da muškarci brojčano nadmašuju žene u poljima koja zahtijevaju analitičko i sistematično razmišljanje.

„Otkrili smo da ni jedna od ove tri preostale hipoteze ne može predvidjeti zastupljenost žena u akademskom spektru", kazala je Leslie. „Jak naglasak na briljantnosti među stručnjacima određenih polja najbolji je pokazatelj manje zastupljenosti žena u tim poljima."

Izbjegavaju li žene karijere koje iziskuju briljantnost

Znanstvenici još istražuju izbjegavaju li žene aktivno polja koja se fokusiraju na stvaranje briljantnih pojedinaca ili stručnjaci u tim poljima diskriminiraju žene na temelju njihovih uvjerenja o sposobnostima žena. Cimpian je kazao kako je svakako moguća kombinacija tih dviju teorija.

„U literaturi nema uvjerljivih dokaza da se muškarci i žene intelektualno razlikuju na način koji bi bio relevantan za njihov uspjeh u cijelom rasponu polja koja smo ispitali", rekao je Cimpian. „Stoga je najvjerojatnije da manja zastupljenost žena nije rezultat stvarnih razlika u intelektualnoj sposobnosti, već da je ona rezultat uočenih ili pretpostavljenih razlika između žena i muškaraca."

Izvor: Illinois.edu