U Afganistanu se očekuju veliki gubici u ovom bitnom području

U nedjelju, 15. kolovoza, geolog Hamidullah Waizy intervjuirao je kandidate za posao u Ministarstvu rudarstva i nafte u Kabulu kada mu je rečeno da su talibani ušli u grad i da se mora evakuirati. Sljedećeg je jutra na ulicama ugledao naoružane militante. Waizy, istraživač s Veleučilišta u Kabulu, koji je nedavno imenovan i glavnim direktorom za istraživanje i istraživanje rudnika u ministarstvu, bio je šokiran brzim padom grada. Od tada živi u limbu, uglavnom zatvoren u relativnoj sigurnosti svog doma.

Širom Kabula većina sveučilišta i javnih ureda ostaje zatvorena. Talibani kažu da žele da dužnosnici nastave raditi, ali nije jasno kako će to izgledati. Kada je fundamentalistička skupina posljednji put držala državu, od 1996. do 2001., provodila je konzervativnu verziju islamskog šerijatskog prava, koju karakteriziraju kršenja ženskih prava i potiskivanje slobode izražavanja. No, nakon 2001. godine, sveučilišta su napredovala.

Akademici se sada plaše za vlastitu sigurnost. Također se brinu da će istraživanja nestati bez novca i osobnih sloboda te da će obrazovani ljudi pobjeći. Neki strahuju da bi mogli biti progonjeni zbog sudjelovanja u međunarodnoj suradnji ili zbog područja studija ili etničke pripadnosti. "Sva postignuća koja smo postigli u posljednjih 20 godina su u velikoj opasnosti", kaže Attaullah Ahmadi, znanstvenik za javno zdravstvo sa Sveučilišta Kateb u Kabulu.

Prema novinskim izvješćima, milijarde dolara inozemnih financija za afganistansku vladu - poput imovine koju drže američke Federalne rezerve i kredita Međunarodnog monetarnog fonda - zamrznute su. Nije jasno hoće li se financiranje osloboditi ili kada, te kako će to utjecati na sveučilišta i istraživače, no mnogi navode da plaće nisu isplaćene.

Od 2004. godine Svjetska banka, Američka agencija za međunarodni razvoj i druge međunarodne organizacije uložile su stotine milijuna dolara u sveučilišta kako bi podržale nastavu, fakultetsko obrazovanje i neka istraživanja. Studentska populacija na javnim sveučilištima porasla je sa 8.000 u 2011. na 170.000 u 2018., od čega su do tada jedna četvrtina bile žene. Iako je doprinos Afganistana međunarodnim časopisima ostao mali, broj radova koji se godišnje bilježe u bazi podataka Scopus povećan je sa 71 u 2011. na 285 u 2019.

Shakardokht Jafari, medicinski fizičar sa Sveučilišta Surrey u Guildfordu u Velikoj Britaniji, koji je porijeklom iz Afganistana, od 2001. godine bilježi veliki napredak, od sve većeg broja studentica do sve većeg uspjeha na teme od raka do geologije. No sada se boji "da će doći do stagnacije znanosti i napretka istraživanja".

Brojni znanstvenici traže azil u inozemstvu, a Rose Anderson, direktorica humanitarne organizacije Scholars at Risk (SAR) u New Yorku, koja ugroženim znanstvenicima pronalazi sigurna utočišta na sveučilištima, kaže da je samo u kolovozu SAR zaprimio više od 500 prijava od ljudi u Afganistanu. Neki su pravnici koji se plaše odmazde ako je njihovo područje u suprotnosti s talibanskim tumačenjem šerijatskog prava. Mnoge žene strahuju da će biti meta zbog svog spola i aktivizma za prava žena, neki se muškarci boje kazniti zbog poučavanja ili nadziranja žena.

Gotovo svi su "prijavili strah od meta samo zato što se zalažu za slobodnu i kritičku istragu i drže ideale oko poštivanja ljudskih prava i ženskih prava", kaže Anderson. Mnogi su se sakrili ili planiraju preći u susjedne zemlje. Do sada su, kaže Anderson, 164 globalne institucije pristale primiti znanstvenike, a SAR je apelirao na vlade SAD-a i Europe da ubrzaju vize i nastave evakuacijske letove. No, izvlačenje ljudi teško je: veleposlanstva su zatvorena, zračna luka u Kabulu preplavljena je i do nje je opasno doći, a bijeg s kopna je težak. Mnogi u opasnosti ostaju u Afganistanu.

Postoji nekoliko natuknica da stvari možda nisu tako ograničavajuće kao što su bile u vrijeme prethodne talibanske uprave. Nekoliko je istraživača izvijestilo da talibani razgovaraju sa čelnicima sveučilišta o ponovnom pokretanju nastave. Postoje prijedlozi da bi se ženama moglo dopustiti nastavak studija, iako su talibani naredili da se žene i muškarci poučavaju odvojeno, a neka sveučilišta predložila su uvođenje pregrada u učionicama.

Znanstvenici su također zabrinuti za budućnost istraživanja i boje se da talibani neće dati prioritet istraživanju niti prepoznati njegovu vrijednost. Ne znaju ni kako će se sveučilišta nositi bez međunarodne financijske potpore. Mnogi ljudi sa završenim poslijediplomskim studijima već su pobjegli, a znanstvenici smatraju da je to velika katastrofa za budućnost Afganistana, u kojemu neće ostati obrazovanih ljudi.

Nije jasno hoće li međunarodna zajednica priznati novu vladu i nastaviti osiguravati financiranje, a istraživači se nadaju da neće biti napušteni. Izvor: Nature