Kako društveni mediji utječu na djecu različite dobi i kako ih zaštititi

Izvješće britanskog regulatora za komunikacije Ofcom potvrđuje da su djeca strastveni korisnici društvenih medija. Oko 99% djece u dobi od 3 do 17 godina koristilo je internet 2021. YouTube je bio najpopularnija platforma, a koristilo ga je 89% djece. U međuvremenu, polovica djece koristila je TikTok, popularnu stranicu koja korisnicima omogućuje gledanje i dijeljenje kratkih videa.

Većina platformi društvenih medija zahtijeva da korisnici imaju 13 ili više godina. Ipak, izvješće je pokazalo da većina djece mlađe od 13 godina ima svoj profil na barem jednoj aplikaciji ili web-mjestu društvenih medija. Jedna trećina roditelja djece u dobi od pet do sedam godina izjavila je da njihovo dijete ima profil, koji je porastao na 60% među djecom u dobi od 8 do 11 godina.

Prevladavanje ovih dobnih ograničenja očito nije težak zadatak. Djeca jednostavno navode lažnu dob prilikom postavljanja računa. U međuvremenu, neka djeca imaju više računa na istoj platformi – jedan za svoje prijatelje, a drugi za roditelje.

Izvješće je također pokazalo da otprilike 16% trogodišnjaka i četverogodišnjaka gleda videozapise na TikToku. To mogu biti djeca kojima roditelj ili netko drugi prikazuje videozapise, a ne znači da imaju vlastiti račun. Ali još uvijek su u vrlo mladoj dobi izloženi sadržajima društvenih mreža.

Imajući na umu ove nalaze, pravovremeno je pogledati što znamo o tome kako korištenje društvenih medija može utjecati na djecu u različitim dobnim skupinama.

Dobre i loše strane

Korištenje društvenih medija može imati pozitivne i negativne učinke na ljude, posebno djecu. Ono je važno za emocionalnu podršku, izgradnju zajednice i samoizražavanje među adolescentima, ali i može negativno utjecati na mentalno zdravlje i dobrobit. U radu u Cyberpsychology Research Group na Sveučilištu Nottingham Trent, istraživači su razgovarali s mladim adolescentima, njihovim roditeljima i nastavnicima o uočenim izazovima i štetnostima na internetu od korištenja društvenih medija.

Otkrili su da učinci variraju od sve veće količine vremena na internetu, promjene ponašanja zbog očekivane prosudbe vršnjaka i senzornog preopterećenja do ozbiljnijih kognitivnih i emocionalnih posljedica kao što su problemi s pažnjom, stres i tjeskoba.

Novo istraživanje sugerira da postoje razlike među dobnim skupinama u pogledu učinaka korištenja društvenih medija na zadovoljstvo životom. U velikom uzorku u Ujedinjenom Kraljevstvu od preko 17.000 mladih ljudi u dobi od 10 do 21 godine, istraživači su otkrili da štetni učinci visoke razine korištenja društvenih medija mogu biti posebno izraženi u dobi od 14 do 15 i 19 godina za dječake, te 11-13 i 19 za djevojčice.

Bivša zaposlenica Facebooka Frances Haugen otkrila je 2021. da je interno istraživanje Facebooka u više navrata pokazalo štetne učinke korištenja Instagrama na mentalno zdravlje mladih djevojaka. Zasebno, znamo da prekomjerno vrijeme pred ekranom može biti povezano sa simptomima stresa, tjeskobe, depresije i ovisnosti.

Preporuke Američke akademije za pedijatriju sugeriraju da djeca mlađa od dvije godine ne bi smjela koristiti društvene medije, a djeca u dobi od dvije do pet godina mogu ih koristiti najviše sat vremena dnevno, s naglaskom na visokokvalitetne i edukativne sadržaje. Iako ne znamo točno kakav sadržaj mala djeca gledaju na društvenim mrežama, malo je vjerojatno da će biti kvalitetan i može biti štetan.

Što možemo učiniti?

S nedavno objavljenim zakonom o sigurnosti na internetu, vlada Ujedinjenog Kraljevstva nastoji učiniti UK najsigurnijim mjestom na svijetu za internet. Sukladno tome, moramo uzeti u obzir potencijalno štetne učinke korištenja interneta općenito na mlade ljude, posebice one koji su ranjivi.

Moramo vidjeti povećanu zaštitu korisnika (kao što su mjere provjere dobi) i inicijative za prevenciju štete (kao što je obrazovanje u školama o prednostima i potencijalnim štetnostima korištenja društvenih medija).

Također moramo vidjeti uključenost zajednica i vladinih organizacija u obrazovne kampanje i kampanje podizanja svijesti, kao i fokus na povećanu korporativnu društvenu odgovornost, gdje industrija zauzima aktivan pristup u dizajniranju proizvoda imajući na umu najbolje interese korisnika.

Iako obeshrabrujemo pretjerano patologiziranje svakodnevnog ponašanja – na primjer, ne bismo smjeli pretpostaviti da svatko tko provede nekoliko sati na mreži ima problem s korištenjem interneta – problematično ponašanje treba priznati i korisnike treba podržati. To može spriječiti da dovede do negativnih posljedica za mentalno zdravlje.

Podrška mladim korisnicima interneta treba doći od roditelja, učitelja, vlada i industrije društvenih medija. Roditelje se može potaknuti da započnu otvoreni dijalog sa svojom djecom, koji će izgraditi odnos i omogućiti djeci da se otvore o korištenju društvenih medija.

Izvor: Phys.org