Istraživanje upućuje da je put prema učenju jezika slikovit
U današnje vrijeme globalizacije, kada su dijelovi svijeta međusobno povezani i informacije su nam lako dostupne, učenje vlastitog, kao i stranih jezika postaje važno pitanje koje je potrebno što prije usvojiti. Najbolje je što ranije u dječjoj dobi započeti s učenjem jezika, kako bi jezične vještine u odrasloj dobi bile na što višoj razini.
Jezici su vrlo složen sustav, međutim, čini se kako je za većinu djece učenje jezika lako, čak i kod nedostatka formalnog obrazovanja. Novo istraživanje o dječjem korištenju britanskog znakovnog jezika (BSL) baca svjetlo na jedan mehanizam - slikovitost - koji može igrati važnu ulogu u dječjoj sposobnosti učenja jezika.
Za govorni i pisani jezik, proizvoljni odnos između forme riječi - kako zvuči ili kako izgleda na papiru - i njegovo značenje je osobito izazovna značajka usvajanja jezika. No, jedna od prvih stvari koje ljudi primjećuju kada se radi o znakovnim jezicima je da znakovi često predstavljaju aspekte značenja u svom obliku. Na primjer, prema znakovnom jeziku, znak „JESTI“ uključuje dovođenje ruku na usta baš kao što bismo inače prinosili hranu prema ustima.
Mnogi su znakovni jezici diljem svijeta podjednako slikoviti, povezuju ljudsko iskustvo s jezičnim oblikom.
Robin Thompson i njezini kolege David Vison, Bencie Woll i Gabriella Vigliocco iz Cognition and Language Research Centre (DCAL) na Sveučilištu u Londonu, željeli su ispitati može li ova vrsta slikovitosti pružiti ključ za razumijevanje kako djeca povezuju riječi s njihovim značenjem.
Rezultati istraživanja objavljeni su u Psychological Science, časopisu Udruge za psihološku znanost (Association for Psychological Science).
Istraživači su promatrali podatke 31 gluhog djeteta koje su odgojili gluhi roditelji te su koristili britanski znakovni jezik. Roditelji su naznačili broj riječi koje su njihova djeca u dobi između 8 i 30 mjeseci razumjela i proizvela. Istraživači su se odlučili usredotočiti na 89 specifičnih znakova, istražujući dječje poznavanje znakova kao i slikovitost i složenost istih.
Rezultati pokazuju kako su mlađa djeca (između 11 i 20 mjeseci) kao i starija (od 21 do 30 mjeseci) razumjela i proizvela više BSL znakova koji su bili slikoviti od onih koji su bili manje slikoviti. Slikovitost je više koristila starijoj djeci. Važno je napomenuti kako se čini da poznavanje, složenost i određenost riječi nije imala utjecaja na rezultate.
Zajedno, ovi rezultati ukazuju na to kako bi slikovitost mogla igrati važnu ulogu u usvajanju jezika.
Thompson i njezini kolege pretpostavljaju da slikovite veze između našeg perceptivno-motoričkog iskustva svijeta i oblika znaka mogu pružiti mehanizam baziran na imitaciji koji podržava rano usvajanje znakovnog jezika. Ove slikovite veze ističu perceptivno-motoričku sličnost između radnji i znakova, kao što se za znak „PITI“ upotrebljava zakrivljena šaka koju pomičemo prema ustima i koja predstavlja držanje šalice i pijenje iz nje.
Istraživači ističu da se ovi rezultati mogu primijeniti na govornim jezicima, u kojem geste, ton glasa, infleksije i komunikacija licem u lice mogu pomoći da veza između riječi i njihovih značenja bude manje proizvoljna.
"Pretpostavljamo da slikovitost pruža osnovu koja bi mogla premostiti veliki jaz između jezične forme i tjelesnog iskustva kako za znakovni jezik tako i za govorni jezik učenika." kaže Thompson.