Empatija potiskuje analitičko promišljanje i obrnuto
Kada mozak upali mrežu neurona koja nam dopušta empatizirati, guši mrežu korištenu za analizu, pokazuje ključna studija na čelu koje su istraživači sa Sveučilišta Case Western Reserve. Time se potkrepljuje teorija empatiziranja-sistematiziranja (E-S teorija) koja dijeli ljude temeljem njihovih rezultata duž dvije dimenzije: sposobnosti empatiziranja i sposobnosti sistematiziranja.
Kada odmaramo, naši mozgovi kruže između socijalne i analitičke mreže. Ali kad im se postavi zadatak, zdrave odrasle osobe uključe primjerenu neuralnu stazu, otkrili su istraživači. Studija po prvi put pokazuje da imamo ugrađenu neuralnu prepreku našoj sposobnosti da budemo istodobno i empatični i analitični. Ovaj rad sugerira da utvrđene teorije o dvije mreže koje se natječu unutar mozga moraju biti revidirane. Uz to, pruža nam uvid u funkcioniranje zdravog uma naspram onog mentalno bolesnih osoba ili osoba s razvojnim oštećenjima.
''Ovo je kognitivna struktura koju smo razvili.'' rekao je Anthony Jack, profesor asistent kognitivne znanost na Case Western Reserveu i vodeći autor nove studije. ''Empatičko i analitičko razmišljanje se, barem u određenoj mjeri, međusobno isključuju unutar mozga.''
Neka prijašnja istraživanja su pokazivala da unutar mozga postoje napetosti između dviju velikih moždanih mreža, od kojih je jedna poznata kao mreža koja djeluje na predodređeni način, a druga kao mreža potaknuta zadatkom. Ali drugi su istraživači sugerirali da različiti mehanizmi potiču ovu napetost: jedna teorija govori da imamo jednu mrežu za uključivanje u zadatke usmjerene nekom cilju. Ova teorija tvrdi da naša druga mreža dopušta umu da odluta. Druga teorija govori da je jedna mreža za vanjsku pažnju, a druga za unutrašnju pažnju.
Nova studija pokazuje da su odrasli ljudi kojima su prezentirani socijalni i analitički problemi - oba vanjski podražaji - dosljedno uključili prikladni neuralni put za rješavanje problema, dok su potiskivali drugi put. Izmjenjiva aktivnost mozga je zabilježena korištenjem funkcionalne magnetske rezonancije.
Jack je rekao da je filozofsko pitanje inspiriralo dizajn studije: ''Najučestalije pitanje u filozofiji uma je problem svjesnosti. Kako to da možemo opisati djelovanje mozga, a da nam to pritom ne otkrije kako je biti ta osoba?''
Učitaj još...