Do 2050. u oceanima više plastike nego ribe
Posljednjih godina svjedočimo sve češćim prirodnim katastrofama za koje smo sami krivi.
Bezobzirnim trošenjem vode, energije, zagađivanjem svoje vlastite okoline i okoline gradova kojima putujemo, samo smo kap u moru zagađivača, ali kada se sve uzme u obzir, tim kapima ćemo oceane preplaviti smećem. Sjetite se toga kada sljedeći put bacite žvakaću gumu, pustite vodu da teče znatno duže nego što vam je potrebno ili kada bacite plastičnu vrećicu.
Upozoravajuće brojke
Svjetski ekonomski forum (WEF) s partnerima je objavio izvještaj koji je šokirao brojne čitatelje diljem svijeta. 2050. godina možda izgleda daleko, ali iznenađujuće je da bismo u tom kratkom razdoblju mogli toliko naštetiti svojoj planeti da bi masa plastike u oceanima mogla nadmašiti masu ribe. Ako nastavimo kako smo krenuli, a to je upotreba plastike samo jednom, čime se 95 % vrijednosti plastičnog materijala (čija je vrijednost 80 do 120 milijardi američkih dolara godišnje) u ekonomiji gubi, okoliš će pretrpjeti katastrofalne posljedice jer velika količina plastike završi u prirodnim sustavima, od čega je najviše nalazimo u oceanima.
Svjetski ekonomski forum (WEF) ima plan za promjenu situacije. Oni žele raditi na znatnom smanjenju odlaganja plastike u prirodne sustave i na pronalasku zamjene sirove nafte i prirodnog plina kao sirovine za proizvodnju plastike.
Naglašeno je da ovaj izvještaj treba potaknuti promjene i djelovanje koje će rezultirati drugačijim ishodom. Moramo uvesti promjene u ekonomiji kojima će svi djelovati, jer pojedinac ne može mnogo učiniti sam. Trebaju se ujediniti svi kako bi rezultati bili vidljivi. U proteklom razdoblju od pola stoljeća plastiku koristimo 20 puta više, a očekuje se da će se taj broj u narednih dvadeset godina udvostručiti. Izvještaj se bavi i svim prednostima upotrebe plastičnih materijala u ekonomiji, od onih jeftinijih pa sve do najskupljih, ali navodi da se upravo u ekonomiji trebaju uvesti promjene kako bismo izbjegli katastrofalne posljedice koje bi nas mogle očekivati.
Zbog toga pozivaju sve sudionike lanca od proizvodnje do potrošnje materijala da zajedno uvedu promjene u ekonomiji, a trebaju sudjelovati vlasti, nevladine organizacije, proizvođači plastičnih proizvoda, njihovi prodavači, kupci, svi koji ih raspoređuju i odlažu, itd. Izvještaj stoga predlaže uspostavljanje neovisnog mehanizma koji će usmjeriti aktivnosti i uspostaviti zajedničke standarde i sustave nadilazeći podjele i njegovati inovativne prilike.
„Plastika je radni materijal moderne ekonomije – s neponovljivim svojstvima. Ipak, ona na kraju bude materijal za jednokratnu upotrebu. Sve veća količina iskorištene plastike povećava troškove i uništava vrijednost industrije. Upotrijebljena plastika bi (...) mogla biti pretvorena u vrijednu sirovinu. Naše istraživanje potvrđuje da bi primjena kružnih načela mogla pokrenuti veliki val inovacije s pogodnostima za cijeli lanac opskrbe“, rekao je Martin R. Stuchtey, iz Centra za poslovanje i okoliš McKinsey.
Podizanje svijesti i uvođenje promjena
Takve promjene nisu nemoguće. Naime, neki novi načini proizvodnje su već pronađeni, a drugi su najavljeni, a tome doprinosi i sve više ulaganja u infrastrukturu ponovne uporabe materijala, kao i razmatranja vlada širom svijeta o promjeni politike o plastičnim vrećicama, kao i njena primjena.
Na onečišćenje oceana plastikom upozoravao je i magazin National Geographic u svojih deset savjeta kako očuvati oceane, a jedan od njih je bio: "Koristite manje plastičnih proizvoda.
Plastika koja završi kao otpad u oceanima doprinosi uništenju staništa, u nju se zapetljaju i od nje umiru tisuće morskih životinja svake godine. Kako biste ograničili svoj doprinos tome, koristite flašu vode koju možete ponovno koristiti, hranu držite u posudama koje se ne bacaju u smeće, kada kupujete namirnice ponesite vlastitu vrećicu ili torbu, i reciklirajte kad god je moguće.“
Nadamo se da ćemo svi postati svjesni opasnosti plastičnog materijala za vode, te da ćemo poraditi na svjesnom korištenju plastičnih materijala kako bismo na kraju sačuvali i predivno more koje imamo.
Izvor: WEF, National Geographic