Biljke i životinje

Znanstvenici žele pokazati da je samosvijest i za neke ribe

Nika Beluhan

Zrcalno samoprepoznavanje (MSR) smatra se dokazom samosvijesti i prolaženjem testa, u kojem životinje dodiruju ili stružu oznaku postavljenu na njihovo tijelo na mjestu koje se može samo neizravno vidjeti u zrcalu, a koristi se za određivanje kapaciteta životinje za MSR. Osim čimpanza, kritizirani su i neuvjerljivi dokazi da su druge životinje prošle test ocjenjivanja. Osvrćući se na kritike upućene njihovom prethodnom radu na ribi Labroides dimidiatus, međunarodni tim istraživača predvođen Masanorijem Kohdom ​​s Graduate School of Science Sveučilišta Osaka, pružio je dodatne dokaze koji sugeriraju da ribe imaju sposobnost MSR.

"Prije smo, koristeći smeđu oznaku na području grla L. dimidiatus, pokazali da 3 od 4 ribe nekoliko puta stružu grlo nakon plivanja ispred ogledala", navodi profesor Kohda. "Broj je jednak sličnim studijama provedenim na drugim životinjama kao što su slonovi, dupini i svrake."

Međutim, jedna od kritika na ovaj rezultat bila je veličina uzorka i potreba za ponovljenim studijama koje pokazuju pozitivne rezultate. U suradnji s istraživačima s Max Planck Instituta za ponašanje životinja u Njemačkoj i Sveučilišta Neuchâtel u Švicarskoj, ova studija je povećala veličinu uzorka na 18 riba, s pozitivnim rezultatom od 94% od njih 17 koje pokazuju isto ponašanje kao u prethodnoj studiji.

Ali zašto smeđa oznaka? "Nakon što smo pogledali slične studije provedene na majmunima, svinjama, psima i mačkama koje su bile očito negativne, zapitali smo se je li razlog zašto te životinje nisu pazile na oznaku taj što ne predstavljaju nešto u njihovom prirodnom okruženju zbog čega bi bile zabrinute", kaže prof. Kohda. "U našoj prethodnoj studiji koristili smo smeđu oznaku jer može izgledati kao mali parazit koji je glavni izvor hrane za L. dimidiatus."


Kritika kao odgovor na to bila je mogućnost da fizički osjet oznake, zajedno s viđenjem smeđeg traga u zrcalu, može pokrenuti ponašanje koje ne sugerira u potpunosti MSR. Kako bi to riješili, tim je testirao kako će riba reagirati na fizički podražaj u grlu ubrizgavanjem smeđeg traga dubine 3 mm. Na takvoj dubini trag je bio jedva vidljiv, no otkrili su da ribe s dubljom injekcijom stružu grlo sličnom brzinom, bez obzira je li zrcalo odsutno ili prisutno. Kako bi se dodatno učvrstila važnost korištenja oznaka koje su ekološki relevantne za životinje u MSR studijama, tim je otkrio da nijedna riba kojoj su ubrizgane zelene ili plave oznake ne pokazuje ponašanje struganja.

Konačno, neke kritike pitale su se je li L. dimidiatus prepoznao zrcalnu sliku kao sebe, a ne drugu ribu. Zrcalno dresirana životinja je ona koja se upoznaje sa zrcalnom slikom same sebe i prolazi kroz 3 koraka. Prvo izražava neku vrstu agresivnog ponašanja jer vjerojatno percipira zrcalnu sliku kao drugu životinju, zatim pokazuje neprirodan, a opet neagresivan pokret, jer potvrđuje da zrcalna slika nije neka druga životinja, a na kraju opetovano gleda u svoje tijelo bez agresije. U ovom trenutku MSR je moguć jer sada može vidjeti oznaku i pokušati je ostrugati.

"Naša prethodna studija pokazala je MSR kod L. dimidiatus", kaže prof. Kohda, "međutim, studije s drugim životinjama pokazale su da jednostavno pomicanje zrcala ponovno zapaljuje agresivno ponašanje, što sugerira da je životinja naučila samo prostornu kontingentnost, a ne MSR." Kako bi to riješio, tim je premjestio ribu obučenu u zrcalu u spremnik sa zrcalom na jednoj strani akvarija, a zatim 3 dana kasnije u spremnik sa zrcalom na drugoj strani i vidio da ribe ne pokazuju agresiju prema svojoj zrcalnoj slici u oba spremnika.

Također, kako bi se osiguralo da se L. dimidiatus koji je prošao test uistinu prepoznaje, smjestili su ribice obučene u zrcalu u susjedne akvarije koji su bili odvojeni prozirnim staklom. Nakon 2-3 dana kada su ribe u velikoj mjeri smanjile svoje agresivno ponašanje jedna prema drugoj, sljedeće noći su označene na standardni način. Nijedna riba nije ogrebala grlo tijekom 120 minuta međusobnog izlaganja sljedećeg jutra. "Ovaj rezultat sugerira da vizualni ekološki relevantni poticaj na drugoj ribi nije dovoljan da izazove struganje grla na označenim subjektima", kaže prof. Kohda. "Imamo još puno posla, posebno kvantitativno, kako bismo pokazali da ribe, kao i druge životinje imaju kapacitet za MSR, međutim kao rezultat ove studije ponavljamo zaključak naše prethodne studije da samosvijest u životinje ili valjanost testa ogledalom treba revidirati."

Izvor: EurekAlert!

Možda će vas zanimati