Vretenca mogu vidjeti pomoću uključivanja i isključivanja kanala u mozgu
Za vretenca ili vilinske konjice kaže se da su bioindikatori stanja okoliša, što znači da tamo gdje se pojavljuju, okoliš je u dobrome stanju. Najbrži su letači u svijetu kukaca pa zbog toga moraju imati i jako dobar vid. Mogu istovremeno gledati na sve strane i uočiti plijen na udaljenosti od čak 40 metara.
Istraživači sa Sveučilišta u Adelaideu otkrili su novi i složeni vizualni spoj u mozgu vretenca, koji bi jednoga dana mogli pomoći poboljšati robotski vidni sustav.
Dr. Steven Wiederman i David O'Carroll, izvanredni profesor iz Centra za istraživanje neuroznanosti proučavali su temeljne procese vida insekata i primjene tog znanja u robotici i umjetnim vizualnim sustavima.
Njihovo najnovije otkriće, objavljeno ovog mjeseca u časopisu The Journal of Neuroscience, je to da mozak vretenca kombinira suprotne puteve, uključuje se i isključuje se pri obradi informacija o jednostavnim tamnim objektima.
"Kako bi percipirao rubove objekata i promjene u svjetlu ili tami, mozak mnogih životinja, uključujući kukce, žabe, pa čak i ljudski mozak, koristi dva neovisna puta, poznata kao i uključivanje i isključivanje kanala", kaže glavni autor studije dr. Steven Wiederman.
"Većina životinja će koristiti kombinaciju uključenog prekidača s drugim uključenim prekidačem u mozgu ili isključenim i isključenim prekidačem, ovisno o okolnostima. Ali sada ćemo pokazati da se u mozgu vretenca kombinira uključen i isključen prekidač. To se događa kao odgovor na jednostavne tamne objekte, koji vjerojatno predstavljaju potencijalni plijen ovog grabežljivca iz zraka.
"Iako smo otkrili ovaj novi vizualni sklop kod vretenca, moguće je da mnoge druge životinje također imaju taj sklop percipiranja različitih objekata", kaže dr. Wiederman.
Istraživači su uspjeli snimiti rezultate izravno iz ciljanih selektivnih neurona u mozgu vretenca. Pokazali su vretenca s pokretnim svjetlima čiji se intenzitet svijetla mijenjao, kao i svijetle i tamne mete.
"Otkrili smo da su odgovori na tamne mete bili mnogo veći nego što smo očekivali i da je sposobnost vretenca da reagira na tamnu pokretnu metu u korelaciji sa suprotnim kontrastnim putovima: isključeni s uključenim", kaže dr. Wiederman.
"Točni mehanizmi koji se javljaju u mozgu su od velikog interesa za vizualnu neuroznanost općenito, kao i za razvoj inženjerskih aplikacija u cilju otkrivanja i praćenja. Razumijevanje kako rade vizualni sustavi može imati raspon rezultata, kao što je razvoj neuralnih proteza i poboljšanje robotskog vida.
"Projekt je u tijeku na Sveučilištu u Adelaideu, gdje se koriste do sada provedena istraživanja za potrebe stvaranja robota, kako bi se vidjelo može li imitirati vid i pokret vretenca. Ovaj projekt je u tijeku, a kad završi, promatranje našeg neovisnog robota vretenca bit će vrlo uzbudljivo", kaže znanstvenik.
Izvor: University of Adelaide