Trebali bismo jesti više kukaca i koristiti njihov otpad za ovo
Marcel Dicke je već znao da su kukci izvrstan izvor proteina za ljude, ali nije očekivao da će saznati da imaju tako pozitivan učinak na biljke. U članku objavljenom u časopisu Trends in Plant Science, Dicke, istraživač sa Sveučilišta Wageningen u Nizozemskoj, i kolege raspravljaju o prednostima korištenja otpada iz proizvodnje insekata kao hrane i za promicanje održivog razvoja usjeva. Autori tvrde da bi ovaj pristup mogao poboljšati rast biljaka, zdravlje, oprašivanje i otpornost.
Ostaci od proizvodnje insekata dolaze u dva glavna oblika: exuviae, egzoskeleti koji ostaju nakon linjanja, i frass, nazvan po njemačkoj riječi za jelo. Frass je "u osnovi izmet insekata i nepotrošena hrana", kaže Dicke. Kada se dodaju u tlo, exuviae i frass potiču rast i zdravlje biljaka. Izmet insekata bogat je dušikom, hranjivom tvari koja je ključna za rast biljaka, ali je oskudna u većini tla; stoga se često dodaje usjevima u sintetičko gnojivo. Egzoskeleti insekata bogati su hitinom, polimerom koji je za većinu organizama teško probavljiv.
"Međutim, postoji niz bakterija koje mogu metabolizirati hitin, a ti mikrobi pomažu biljkama da budu otpornije na bolesti i štetočine", kaže Dicke. "Kada se exuviae dodaju tlu, populacije tih korisnih bakterija se povećavaju."
Dicke i njegov tim primjenu nusproizvoda uzgoja insekata na usjeve vide kao novi korak prema kružnom prehrambenom sustavu u kojem ima vrlo malo otpada. Kukci se hrane otpadnim tokovima iz uzgoja usjeva ili proizvodnje hrane, a kukci potom ljudima daju hranu. Korištenje ostataka proizvodnje insekata za poticanje rasta usjeva moglo bi zatvoriti ovaj krug.
Insekti, koje Dicke naziva "mini-stokom", već su učinkoviti za uzgoj, posebno u usporedbi s tradicionalnijom stokom. Za proizvodnju jednog kilograma govedine potrebno je otprilike 25 kilograma trave. Ista količina trave može proizvesti deset puta više jestivog proteina insekata. To je zbog veće stope konverzije insekata i zato što je do 90% tjelesne mase kukaca jestivo, za razliku od samo 40% krave.
"Jeo sam cvrčke, crve i skakavce", kaže Dicke. "Mnogi ljudi u našem dijelu svijeta moraju se naviknuti jesti kukce, ali mogu vam reći da sam jeo mnoge druge vrste insekata diljem svijeta i uvijek sam ih se odlično najeo."
Istraživači planiraju nastaviti s istraživanjem potencijala exuviae da djeluju kao kontrola štetočina. Kada biljku napadne kukac, njezino lišće može proizvesti hlapljive tvari koje privlače grabežljivce štetnika. "Ja to zovem vapajem biljke u pomoć", kaže Dicke.
Dicke smatra da bi se sličan proces mogao događati kroz korijenje biljaka i da bi mikrobi koji probavljaju hitin u otpadu insekata također mogli djelovati kao sigurnost za biljke tako što razbijaju patogene gljive i čine biljku otpornom na štetočine. "Studije su već pokazale da mikrobi povezani s korijenjem pomažu biljkama štiteći ih od bolesti", kaže Dicke. "Sada istražujemo potiče li korijenje biljaka mikrobe koji im pomažu u obrani od štetnika."
Izvor: Phys.org