Otkriveno je na koji način moljci pronalaze svoje partnere
Misteriji seksualne privlačnosti upravo su postali malo manje misteriozni - barem za moljce. Tim od šest američkih i europskih istraživačkih skupina, uključujući Sveučilište Tufts, otkrio je gen u mozgu muškog europskog kukuruznog moljca koji kontrolira njegovu sklonost prema spolnom feromonu koji proizvode ženke. Ovo nadopunjuje prethodno istraživanje o genu izraženom u ženskoj feromonskoj žlijezdi koji diktira vrstu hormonalnog miksa koji izlučuje kako bi privukla mužjake. Studija je danas objavljena u časopisu Nature Communications.
Poznavanje ova dva gena pruža bolje razumijevanje načina na koji su se razvili feromoni 160 000 vrsta moljaca. Europski kukuruzni moljac zanimljiv je primjer jer postoje dvije vrste, nazvane E i Z, s raznovrsnim obrascem parenjem unutar svake vrste. Iako se dvije vrste mogu spariti u zatočeništvu, u prirodi se E se uglavnom pari s E, a Z sa Z. Iz tog se razloga europski kukuruzni moljac koristi kao model koji pokazuje kako se jedna vrsta može podijeliti na dvije prema dva tipa feromona koji su prvi put otkriveni prije 50 godina.
"To znači da sada znamo - na molekularnoj razini - kako kemijsko podudaranje pomaže u stvaranju novih vrsta. Slične genetske promjene u preferencijama feromona mogle bi objasniti kako deseci tisuća drugih vrsta moljaca ostaju odvojeni", rekao je Erik Dopman, profesor biologije sa Sveučilišta u Tuftsu i vodeći autor studije.
Sposobnost predviđanja parenja također bi mogla pomoći u kontroli razmnožavanja štetnika. Europski kukuruzni moljac, osim za kukuruz, značajan je štetnik za mnoge poljoprivredne usjeve. U SAD-u godišnje praćenje i nadzor razmnožavanja ovih štetnika košta gotovo dvije milijarde dolara. Također je primarna meta za genetski modificirani "Bt kukuruz" koji sadrži insekticidne proteine izvedene iz bakterije Bacillus thuringiensis. Iako Bt kukuruz ostaje učinkovita metoda suzbijanja kukuruznog moljca u SAD-u, oni štetnici u Novoj Škotskoj sada razvijaju otpornost prema drugoj vrsti Bt kukuruza zbog čega ih postaje sve teže zaustaviti.
Izvor: Nature Communications