Imaju li hobotnice, lignje i rakovi emocije?
Hobotnice mogu rješavati složene zagonetke i pokazati sklonost prema različitim pojedincima, ali o tome imaju li one, kao i druge životinje i beskralješnjaci, emocije, vode se žestoke rasprave i mogu uzdrmati moralno odlučivanje ljudi, kaže stručnjak za životinjske umove Sveučilišta York. Većina zemalja ne priznaje beskralješnjake, poput hobotnica, rakova, jastoga i rakova, kao živa bića koja mogu osjetiti bol, ali Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra izmjene zakona o dobrobiti životinja koje bi to priznale.
"Izvješće Londonske škole ekonomije (LSE) koje je naručila vlada Ujedinjenog Kraljevstva otkrilo je da postoji dovoljno jak dokaz da se zaključi da su desetonošci rakovi i glavonošci razumni", kaže profesorica sa Sveučilišta York Kristin Andrews, s Katedre za istraživanje umova životinja. Andrews je zajedno s profesorom Fransom de Waalom, direktorom Living Links Centra na Sveučilištu Emory, napisala članak objavljen u časopisu Science, "The question of animal emotions", u kojem se raspravlja o etičkim i političkim pitanjima oko životinja koje se smatraju razumnim.
Andrews ističe da se u zapadnoj kulturi dugo smatralo da druge životinje ne osjećaju bol niti imaju emocije. Smatralo se da preverbalne ljudske bebe ne osjećaju bol barem do 1980-ih. Mnogi još uvijek smatraju da životinje, uključujući i beskralješnjake, ne osjećaju bol i samo nesvjesno reagiraju na negativne podražaje. Međutim, istraživanja na sisavcima, ribama, hobotnicama i, u manjoj mjeri, rakovima, pokazala su da izbjegavaju bol i opasna mjesta, a postoje znakovi empatije kod nekih životinja, poput krava – postaju uznemirene kada vide da im je tele u bolovima.
Prepoznavanje osjećaja beskralježnjaka otvara moralnu i etičku dilemu. Ljudi mogu reći što osjećaju, ali životinje nemaju iste alate za opisivanje svojih emocija. "Međutim, dosadašnja istraživanja snažno sugeriraju njihovo postojanje", kaže Andrews, koja radi na istraživačkom projektu pod nazivom Životinje i moralna praksa.
"Kada se bavimo svojim normalnim životima, nastojimo ne činiti štetu drugim bićima. Dakle, zapravo se radi o ponovnoj obuci načina na koji vidimo svijet. Kako se točno odnositi prema drugim životinjama ostaje otvoreno istraživačko pitanje", kaže Andrews. "Trenutno nemamo dovoljno znanosti da bismo točno znali kakav bi trebao biti ispravan tretman određenih vrsta. Da bismo to utvrdili, potrebna nam je veća suradnja između znanstvenika i etičara."
"Ako se više ne mogu smatrati imunima na bol, beskralježnjaci će morati postati dio moralnog krajolika naše vrste", kaže ona. "Ali bol je samo jedna moralno relevantna emocija. Beskralješnjaci kao što su hobotnice mogu doživjeti druge emocije kao što su znatiželja u istraživanju, naklonost prema pojedincima ili uzbuđenje u iščekivanju buduće nagrade."
Izvor: Phys.org