Kombinacija pesticida utječe na sposobnost učenja kod pčela
U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji zaštitna se sredstva upotrebljavaju u velikim količinama. Zaštita bilja od bolesti i štetočina predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mjera u postizanju visokih prinosa. Pod pojmom pesticida (sredstava za zaštitu bilja) podrazumijeva se čitav niz kemijskih preparata koji se koriste za suzbijanje štetnih mikroorganizama, kukaca, nematoda, ptica, glodavaca i korova. Parazitske grinje, različiti oslobođeni virusi, nedostatak hranjivih izvora hrane i pesticidi glavni su krivci za dramatičan pomor pčela u razvijenim zemljama svijeta. Još je Einstein upozorio da: „Ako pčele nestanu, ljudima će ostati još samo četiri godine života. Nema više pčela, nema više oprašivanja, nema više biljaka, nema više životinja, nema više čovjeka.“
Dvije nove studije naglasile su da izloženost pčela kombinaciji pesticida često korištenoj u agrikulturi negativno utječe na njihovu sposobnost da uče. Istraživači su otkrili da pesticidi, u istraživanju korišteni u količinama koje se pojavljuju i u divljini, mogu ometati moždani sklop za učenje kod pčela. Otkrili su i da su pčele izložene kombinaciji pesticida slabije učile ili potpuno zaboravile važnu povezanost između cvjetnog mirisa i nagrade u obliku hrane.
Studija je objavljena u časopisu Nature Communications. Dr Christopher Connolly sa Sveučilišta Dundee i njegov tim istražili su utjecaj dva česta pesticida na pčelinji mozak: pesticide koji se koriste na usjevima zvane neonikotinoidi i drugu vrstu pesticida, kumafos, koji se koristi u pčelinjim košnicama za ubijanje varroa – parazitskih grinja koje napadaju medonosne pčele.
Netaknuti pčelinji mozgovi izloženi su pesticidima u laboratoriju, u količinama predviđenima da bi se pojavile u divljini, te je snimljena moždana aktivnost. Otkrili su da obje vrste pesticida ciljaju isto područje pčelinjeg mozga – ono uključeno u učenje, uzrokujući gubitak funkcije. Kada je korištena kombinacija tih dvaju pesticida, učinak je bio veći.
Ovo je prva studija koja pokazuje da ovi pesticidi imaju direktan učinak na fiziologiju mozga ovih oprašivača. Potaknuta je radom suradnica, dr. Geraldine Wright i dr. Sally Williamson sa Sveučilišta u Newcastleu, koje su otkrile da kombinacija istih ovih pesticida utječe na učenje i pamćenje pčela. Njihovo istraživanje utvrdilo je da je izloženost pčela kombinaciji ovih pesticida kroz četiri dana uzrokovala to da 30% pčela nije moglo učiti ili su bile slabe u memorijskim testovima. Opet su pokusi oponašali uvjete koji se pojavljuju in vivo, ovoga puta hranjenjem pčela otopinom šećera pomiješanom s odgovarajućom količinom pesticida.
Dr. Geraldine Wright kaže: „Oprašivači se sofisticirano ponašaju dok se hrane, što zahtijeva da nauče i zapamte značajke cvjetova povezane s hranom. Poremećaji ove važne funkcije imaju dubok utjecaj na preživljavanje kolonije pčela, jer pčele koje ne mogu učiti neće moći pronaći hranu.“
Zajedno su istraživači izrazili zabrinutost zbog upotrebe pesticida koji ciljaju na isto područje mozga kukaca i potencijalnog rizika od trovanja kukaca koji nisu bili cilj. Štoviše, rekli su da izloženost različitim kombinacijama pesticida koji djeluju na ovo područje može povećati taj rizik.
Dr. Christopher Connolly rekao je: „Mnogo je rasprava o rizicima insekticida neonikotinoida dovelo do važnih pitanja o tome je li prikladan za uporabu u okolišu. Međutim, malo se razmatralo o pesticidima za grinje koji se unose direktno u pčelinje košnice radi zaštite od varroa grinja. Smatramo da oboje imaju negativan utjecaj na moždane funkcije pčela.“
Zajedno, ove studije ističu potencijalne opasnosti po oprašivače pri kontinuiranom izlaganju pesticidima koji ciljaju njihov živčani sustav te važnost identificiranja kombinacije pesticida koje bi mogle utjecati na opstanak ovih oprašivača.“
Izvor: Biotechnology and Biological Sciences Research Council