Loše vremenske prilike nas motiviraju na duže telefonske pozive najdražima
Možda ste primijetili da vam za vrijeme ružnog i neugodnog vremena pada raspoloženje i volja za aktivnostima te se radije odlučujete obaviti samo ono najvažnije. Stručnjaci Newcastle Sveučilišta su otkrili da tada nije u opadanju samo vaša volja i raspoloženje, nego i vaši pozivi poznanicima, pozivajući tada samo najbliže prijatelje i rodbinu.
Znanstvenici su analizom obrazaca poziva kod 1.3 milijuna korisnika mobilnih telefona otkrili da se za vrijeme 'neugodnih' vremenskih prilika kao što su na primjer: vrućina, vlaga, kiša ili zima, duljina poziva povećava, ali se broj osoba s kojima stupamo u kontakt smanjuje.
Voditelj istraživanja, dr. Santi Phithakkitnukoon govori da podaci pokazuju da tada češće zovemo samo najbliže prijatelje i obitelj, a rjeđe širi krug prijatelja i poznanika. Objavljujući svoje zaključke na akademskom Internet časopis PLOS ONE, dr. Phithakkitnukoon kaže da je istraživanje dovelo do novih pogleda na korištenje i korisnost mobilnih telefona i toga kako nam oni mogu pomoći razumjeti ljudske društvene odnose i interakcije.
'Činjenica je da su mobiteli postali neizostavan dio naših života, stoga nam upravo oni omogućuju najpreciznije 'mjerenje' ljudske društvene dinamike i ponašanja', objašnjava dr. Phithakkitnukoon, stručnjak za socijalno računalstvo u kulturnom laboratoriju Newcaste Sveučilišta.
'Poznato je da vremenske prilike utječu na ljudsko ponašanje. Naše raspoloženje, zdravlje i koliko smo aktivni povezano je s vremenom, ovo istraživanje pokazuje da je i naše korištenje mobitela osjetljivo na vremenske prilike'.
Za ovo istraživanje koristili su se podaci više od 1.3 milijuna korisnika mobilnih telefona u Portugalu, koristeći njihove popise poziva i lokacije s kojih pozivi dolaze. Nakon toga je tim kategorizirao pozive u dvije grupe: prva grupa su pozivi između ljudi jake društvene povezanosti, a druga pozivi slabe društvene povezanosti. "U grupu jakih društvenih povezanosti pripadaju ljudi koji su nam društveno bliski i čiji se društveni krug usko preklapa s našim." objašnjava dr. Phithakkitnukoon.
'Ključ ovome nisu duljine poziva nego i njihova recipročnost, a to je koliko često mi njih zovemo, i ono najvažnije, koliko često nam oni uzvraćaju pozive. Faktorizirajući dvosmjerne razgovore mogli smo odrediti, ne samo koliko su slabe ili jake društvene veze, nego i eliminirati nepoželjne i slučajne pozive kao što su poslovni pozivi koji su često dugi, ali u globalu nisu uzvraćeni.'
Koristeći isti set podataka tim istraživača također predviđa da bi mobiteli mogli zauzeti temeljnu ulogu kao pomoć arhitektima za razvijanje 'pametnih gradova' koji odražavaju način našeg života, rada i zabave u 21.st.
Analiza kako naše društvene veze utječu na naša putovanja također je objavljeno u PLOS ONE te je otkrilo da su ljudi skloni putovati u krugu od samo 20 km od njihovih najbližih društvenih veza, što je nazvano geo-socijalni radijus. Dr. Phithakkitnukoon otkriva da je studija ukazala na interakciju između ljudske mobilnosti i njihovih društvenih odnosa.
"Za razliku od fiksnih telefona, kojima se koristi više osoba, mobilni telefoni su osobni i povezani samo s vlasnikom, stoga to daje puno precizniju sliku ljudskih društvenih odnosa. Da ne zaboravimo najvažnije, mobiteli su locirani repetitorima i to nam omogućuje stvoriti sliku o tome gdje korisnici žive i putuju u odnosu na njihove prijatelje i obitelj."
'Otkrili smo da se 80% mjesta koja korisnik posjeti nalaze u njegovom geo-društvenom radijusu od 20 km, u gusto naseljenim područjima kao što su Lisabon i Porto, ova udaljenost pada na samo 7 km. Ako uspijemo koristiti ove informacije za bolji uvid u mjesta koje ljudi posjećuju na dnevnoj bazi, možemo te iste informacije iskoristiti za izgradnju gradova i prijevoznih mreža koje više odgovaraju građanima'.
Izvor: Newcastle University