Naše tjelesne temperature opadaju već 160 godina i utječu na ovo
Prosječna temperatura ljudskog tijela u stalnom je padu od sredine 19. stoljeća, a znanstvenici nisu sigurni zašto. Nova studija ukazuje na jedan ključni čimbenik koji bi mogao igrati ulogu u tome. Crijevni mikrobi.
Ispitujući podatke pacijenata hospitaliziranih sa sepsom, pri čemu tijelo na infekciju reagira na opasno ekstreman način, kao i iz testova na miševima, istraživači koji stoje iza studije promatrali su odnos između crijevnih bakterija, promjena temperature i zdravstvenih ishoda.
Izbor pacijenata sa sepsom je namjeran jer isto stanje može dovesti do različitih temperaturnih fluktuacija u tijelu koje su često povezane s izgledima da se netko izvuče i oporavi.
"Znamo da je kod sepse temperaturni odgovor važan jer točno predviđa tko će preživjeti, a tko umrijeti", kaže mikrobiolog i imunolog Robert Dickson sa Sveučilišta u Michiganu.
"Ali ne znamo što pokreće ovu varijaciju i može li se modificirati da pomogne pacijentima."
Tim je proučavao uzorke crijevnih bakterija uzetih od 116 osoba sa sepsom, otkrivši da postoje velike varijacije u crijevnoj flori i da su varijacije u korelaciji s promjenama temperaturne putanje pacijenata.
Bakterije iz roda Firmicutes bile su najbliže povezane s višom temperaturom. Te bakterije proizvode važne tvari za tjelesni rast i zdravlje te utječu na imunološki odgovor i metabolizam tijela.
Iako nije dovoljno dokazati da su crijevne bakterije razlog zašto se naša unutrašnjost ohladila tijekom posljednjih 150 godina, to je zanimljiva hipoteza – i pokazuje kako je naša crijevna flora povezana s tjelesnom temperaturom.
"Moguće je da naši pacijenti imaju više varijacija u vlastitoj crijevnoj flori nego u genetici", kaže internist Kale Bongers, također sa Sveučilišta u Michiganu. "Bilo koja dva pacijenta su više od 99 posto identična u genomima, dok mogu imati doslovno 0 posto preklapanja u crijevnim bakterijama."
U daljnjim ispitivanjima na zdravim miševima sa i bez bakterijskog mikrobioma, uočene su niže osnovne tjelesne temperature kod životinja bez bakterija, dok je liječenje antibioticima također smanjilo tjelesnu temperaturu kod miševa.
Štoviše, čini se da je i kod ljudi i kod miševa ista obitelj bakterija povezana s fluktuacijama temperature. Sljedeći korak je pogledati više uzoraka iz šireg raspona ljudi i utvrditi koji biološki mehanizmi podupiru ovaj odnos.
S više istraživanja, moguće je da bismo mogli razviti načine modificiranja crijevnog mikrobioma posebno za utjecaj na tjelesnu temperaturu, čime bi se moglo poboljšati izglede za ozdravljenje ljudi sa stanjima kao što je sepsa.
"Postoji razlog zašto je temperatura vitalni znak", kaže Bongers. "Lako se mjeri i daje nam važne informacije o upalnom i metaboličkom stanju tijela."
Izvor: Science Alert