Zašto Rusija napada Ukrajinu i što Putin želi?

Mjesecima je predsjednik Rusije Vladimir Putin poricao da bi izvršio invaziju na svog susjeda, Ukrajinu, ali onda je pokidao mirovni sporazum i pokrenuo ono što Njemačka naziva "Putinov rat", ubacujući snage na sjever, istok i jug Ukrajine.

Kako broj mrtvih raste, ruskog čelnika optužuju za narušavanje mira u Europi. Ono što se dalje događa moglo bi ugroziti cjelokupnu sigurnosnu strukturu kontinenta.

Zašto su ruske trupe napale?

U televizijskom obraćanju prije svitanja 24. veljače, predsjednik Putin je izjavio da se Rusija ne može osjećati "sigurno, razvijati se i postojati" zbog onoga što je on tvrdio da je stalna prijetnja moderne Ukrajine.

Odmah su napadnuti zračne luke i vojni stožeri, a zatim su uletjeli tenkovi i trupe iz Rusije, Krima koji je anektirao Rusiju i njegovog saveznika Bjelorusiju. Sada su ratni zrakoplovi bombardirali velike gradove, a ruske snage preuzele su kontrolu nad ključnim južnim lučkim gradom Hersonom.

Rusija odbija koristiti izraze rat ili čak invazija - mnoga opravdanja njezinog vođe za to bila su lažna ili iracionalna. Tvrdio je da mu je cilj bio zaštititi ljude koji su bili izloženi maltretiranju i genocidu te težiti "demilitarizaciji i denacifikaciji" Ukrajine. U Ukrajini nije bilo genocida: to je živa demokracija, koju vodi predsjednik koji je Židov.

"Kako sam mogao biti nacist?" rekao je Volodimir Zelenski, koji je usporedio napad Rusije s invazijom nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. Glavni ukrajinski rabin i Memorijal u Auschwitzu također su odbacili rusku uvredu.

Predsjednik Putin često je optuživao Ukrajinu da su je preuzeli ekstremisti, otkako je njezin proruski predsjednik Viktor Janukovič svrgnut 2014. godine nakon višemjesečnih prosvjeda protiv njegove vladavine. Rusija je tada uzvratila zauzevši južnu regiju Krim i pokrenuvši pobunu na istoku, podupirući separatiste koji su se borili protiv ukrajinskih snaga u ratu koji je odnio 14.000 života.

Krajem 2021. Rusija je počela raspoređivati ​​veliki broj vojnika u blizini ukrajinskih granica, dok je više puta poricala da će napasti. Tada je Putin odustao od mirovnog sporazuma za istok iz 2015. i priznao područja pod kontrolom pobunjenika kao neovisna. Rusija se dugo opirala potezu Ukrajine prema Europskoj uniji i obrambenom vojnom savezu Zapada, NATO-u. Najavljujući rusku invaziju, optužio je NATO da prijeti "našoj povijesnoj budućnosti kao nacije".

Dokle će Rusija ići?

Sada je jasno da Rusija nastoji zauzeti velike gradove i zbaciti demokratski izabranu vladu Ukrajine. Predsjednik Zelenski rekao je da je upozoren da ga je neprijatelj odredio kao metu broj jedan, a njegova obitelj je meta broj dva.

Navedeni cilj Rusije je da Ukrajina bude oslobođena ugnjetavanja i "očišćena od nacista". Pod ovom lažnom pričom o Ukrajini koju od 2014. vode fašisti, Putin je govorio o dovođenju pred sud "one koji su počinili brojne krvave zločine nad civilima".

Njegove dugoročne ambicije za Ukrajinu nisu poznate. Poriče da je želio okupirati Ukrajinu i odbacio je optužbe Ujedinjenog Kraljevstva u siječnju da je planirao instalirati prokremljsku marionetu. Jedno nepotvrđeno izvješće obavještajnih službi kaže da je cilj podijeliti zemlju na dva dijela.

Suočava se s jakim otporom duboko neprijateljskog stanovništva, ali je pokazao da je spreman bombardirati civilna područja kako bi ispunio svoje ciljeve. Nema neposredne prijetnje ruskim baltičkim susjedima, ali NATO je za svaki slučaj pojačao njihovu obranu.

Prije invazije, ruski javni fokus uvijek je bio na područjima koja drže pobunjenici koje podržava Rusija na istoku. Ali to se promijenilo kada je predsjednik Putin priznao njihovu neovisnost.
Ne samo da je jasno dao do znanja da ih vidi kao da više nisu dio Ukrajine, već je otkrio da podupire njihove zahtjeve za daleko više ukrajinskog teritorija. Samozvane narodne republike pokrivaju nešto više od trećine regija Donjecka u Lugansku, a pobunjenici također priželjkuju ostatak.

Koliko je ova invazija opasna za Europu?

Ovo su zastrašujuća vremena za Ukrajince jer bombe padaju na gradove, a civili hrle u skloništa iz doba Hladnog rata. Tisuće su već poginule u onome što je njemački kancelar Olaf Scholz nazvao "Putinov rat" - civili i vojnici. Napad Rusije potaknuo je stotine tisuća ljudi da pobjegnu preko ukrajinskih granica. Poljska, Mađarska, Rumunjska, Moldavija i Slovačka bilježe veliki priljev, dok EU sugerira da bi više od sedam milijuna ljudi moglo biti raseljeno.

Ruski čelnik čak je stavio svoje nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti, nekoliko dana nakon što je Zapadu zaprijetio "posljedicama kakve nikada niste vidjeli" ako mu stane na put.

Takvi su prizori zastrašujući za cijeli kontinent, svjedočeći kako velika sila napada europskog susjeda po prvi put nakon desetljeća. Podsjećajući na Hladni rat, Volodimir Zelenski je govorio o Ukrajini koja se bori da izbjegne novu željeznu zavjesu koja zatvara Rusiju od civiliziranog svijeta.

Za europske čelnike ova invazija donijela je neke od najmračnijih sati od Drugog svjetskog rata. Francuski predsjednik Emmanuel Macron govorio je o prekretnici u povijesti Europe, dok je njemački Olaf Scholz upozorio da "Putin želi rusko carstvo".

Za obitelji obiju oružanih snaga ovo su tjeskobni dani. Ukrajinci su već pretrpjeli iscrpljujući osmogodišnji rat s ruskim opunomoćenicima. Vojska je pozvala sve rezerviste u dobi od 18 do 60 godina.

Ni ovo nije rat za koji je rusko stanovništvo bilo pripremljeno, jer je invaziju obilježio uglavnom nereprezentativni gornji dom parlamenta. Tisuće antiratnih prosvjednika privedene su u državi čiji je glavni oporbeni čelnik već bio iza rešetaka. Nezavisne ruske televizije Dozhd i Ekho Moskvy također su uklonjene s emitiranja.

Što Putin želi?

On ne samo da je zahtijevao da Ukrajina nikada ne pristupi NATO-u, već da savez vrati sat unatrag na 1997. i preokrene svoje širenje na istok. Požalio se da Rusija "nema kamo dalje da se povuče - misle li da ćemo samo sjediti skrštenih ruku?".

On želi da NATO ukloni svoje snage i vojnu infrastrukturu iz država članica koje su se pridružile savezu od 1997. i da ne raspoređuje "udarno oružje u blizini ruskih granica". To znači srednja Europa, istočna Europa i Baltik. Ali ovo ide dalje od NATO-a. Prema riječima njemačke kancelarke, ruski čelnik "želi preuzeti Europu prema svom svjetonazoru".

Prošle je godine predsjednik Putin napisao poduži članak opisujući Ruse i Ukrajince kao "jednu naciju", a raspad Sovjetskog Saveza u prosincu 1991. opisao je kao "raspad povijesne Rusije".

Tvrdio je da je modernu Ukrajinu u potpunosti stvorila komunistička Rusija i da je sada marionetska država, koju kontrolira Zapad. Upravo je njegov pritisak na Ukrajinu da ne potpiše sporazum o pridruživanju s EU 2013. potaknuo prosvjede koji su svrgnuli njezina prokremljanskog predsjednika. U očima predsjednika Putina, Zapad je još 1990. obećao da će se NATO proširiti "ni centimetar na istok", ali je to ipak učinio.

Međutim, to je bilo prije raspada Sovjetskog Saveza, pa se obećanje tadašnjem sovjetskom predsjedniku Mihailu Gorbačovu odnosilo samo na Istočnu Njemačku u kontekstu ponovno ujedinjene Njemačke. Gorbačov je kasnije rekao da se u to vrijeme "o temi proširenja NATO-a nikada nije razgovaralo".

Izvor: BBC