Otkriven uzročnik multiple skleroze

Istraživači sa Sveučilišta Harvard otkrili su potencijalnu vezu između Epstein-Barr virusa, kojeg nosi oko 95 posto odraslih, i multiple skleroze, prema velikoj studiji.

Godinama se smatralo da je EBV mogući uzrok MS-a, kronične bolesti koja utječe na središnji živčani sustav. No, recenzirana studija objavljena u časopisu Science u četvrtak mogla bi biti prva koja će pružiti "uvjerljive dokaze" za ilustraciju ove uzročnosti, rekao je Alberto Ascherio, epidemiolog koji je jedan od autora studije.

Studija kaže da bi zaraza EBV-om mogla povećati rizik od razvoja MS-a za 32 puta, a iako su stručnjaci pohvalili nalaze, također su primijetili da rezultati ne pružaju konačnu vezu. (U Sjedinjenim Državama ima otprilike 258 milijuna odraslih osoba i oko 1 milijun pacijenata s MS-om u cijeloj zemlji.) Čimbenici kao što su genetska predispozicija i pretilost također bi mogli biti povezani s MS-om, pretpostavili su istraživači.

Ipak, istraživanje sugerira da bi se mnogi slučajevi MS-a mogli spriječiti zaustavljanjem EBV infekcije, rekao je Ascherio, dodajući da bi ciljanje virusa također moglo dovesti do lijeka za MS. Šansa da se MS razvije u osoba koje nemaju EBV je "praktički nula", rekao je Ascherio.

Većina ljudi je zaražena EBV-om kao djeca. Iako su njegovi simptomi uglavnom blagi, virus miruje u ljudskom tijelu doživotno. Suprotno tome, simptomi za MS mogu varirati od ukočenosti do boli i oslabljenog oštećenja motoričke funkcije. Ne postoji lijek, iako nije svima potrebna terapija, a postoje tretmani poput steroida koji mogu upravljati simptomima.

Istraživači s Harvarda dobili su pristup 20-godišnjim medicinskim podacima od preko 10 milijuna aktivnih pripadnika američke vojske. Iz ovog rasno raznolikog skupa subjekata, istraživači su se usredotočili na uzorke krvi prikupljene od 801 osobe - od kojih su svi razvili MS tijekom vremena u vojsci, a od kojih je 800 bilo pozitivno na EBV.

Podaci pružaju rijedak, jasan pogled na razvoj MS-a u vezi s EBV-om – gledište koje je inače teško postići zbog relativno malog broja pacijenata s MS-om, rekla je Anne Bruestle, imunologinja s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) koja nije bila uključena u istraživanje.

U sklopu studije, znanstvenici su pregledali 123 osobe koje nisu imale ni MS ni EBV kada su im prvi put uzeti uzorci krvi. Podijelili su ih u dvije skupine. Prva, skupina od 33 bolesnika s MS, sadržavala je 32 EBV pozitivna slučaja. Druga, kontrolna skupina od 90 ljudi koji nisu imali MS, sadržavala je samo 51 slučaj EBV-a. Rizik od dobivanja multiple skleroze povećao se 32 puta nakon infekcije EBV-om, pokazala je analiza istraživača.

Bruestle je istaknuo da su svi ljudi s EBV-om u dvije skupine zaraženi kao odrasli. EBV se kod djece može ponašati drugačije - adolescenti i mladi odrasli mogu razviti infektivnu mononukleozu - tako da zaključci Harvardske studije možda neće biti primjenjivi na one koji su zaraženi kad su vrlo mladi, rekla je.

Ovi rezultati bi još uvijek mogli biti "prijelomna točka" koja dovodi do toga da farmaceutske tvrtke ulažu u cjepiva protiv EPV-a, rekao je David Tscharke, imunolog s ANU-a. Napomenuo je da relativno blagi simptomi EBV-a znače da je bilo malo interesa za njegovo sprječavanje i da ne postoji cjepivo za virus. (Ranije ove godine, Moderna je rekla da je započela početna ispitivanja za cjepivo.)

Izvor: The Washington Post