Ima li svaka zvijezda planete?
Astronomi su 1992. otkrili prvi planet izvan Sunčevog sustava. Od tada, teleskopi su uočili tisuće ovih takozvanih egzoplaneta kako kruže ne samo oko zvijezda sličnih Suncu, već i u binarnim zvjezdanim sustavima; male, hladne zvijezde zvane crveni patuljci; pa čak i ultraguste neutronske zvijezde. Dovoljno je da se zapitate: ima li svaka zvijezda barem jedan planet koji kruži oko nje?
Jednom riječju, ne, rekao je Jonathan Lunine, predsjednik Odjela za astronomiju na Sveučilištu Cornell. To jest, barem ne koliko znamo. "Uvijek je pitanje možete li nešto otkriti ili ne. Čovjek ne zna sa sigurnošću. Ali sigurno je slučaj da postoji mnogo zvijezda na kojima se tragalo za planetima, a do danas nijedna nije pronađena", rekao je.
Znanstvenici procjenjuju da u našoj galaksiji ima planeta koliko i zvijezda, rekao je Lunine, ali ti planeti nisu ravnomjerno raspoređeni. Neke zvijezde - poput Sunca, kao i TRAPPIST-1, zvijezda crvenog patuljka udaljenog oko 40 svjetlosnih godina - dom su za više od pola tuceta planeta, dok druge možda nemaju niti jedan.
Ali što čini da jedna zvijezda ugošćuje toliko planeta, a druge nijedan? Znanstvenici misle da to proizlazi iz načina na koji je zvijezda nastala. Kada se mlade zvijezde formiraju, obično su okružene prstenom čestica prašine. Te se čestice sudaraju jedna s drugom i tvore sve veće i veće nakupine, koje na kraju mogu formirati planete. No, nisu sve mlade zvijezde te sreće.
"Ako imate zvijezdu koja je formirana od nakupine međuzvjezdanog oblaka koji ima vrlo brzu rotaciju, budući da se ta nakupina skuplja umjesto da se okreće i formira disk, mogla bi se razbiti na dva ili čak više komada i formirati binarni zvjezdani sustav ili sustav s više zvijezda", rekao je Lunine. "I u tim slučajevima, ako se disk nije formirao, moguće je da sustav od dvije ili tri zvijezde nikada ne završi s planetom."
Binarni zvjezdani sustavi mogu formirati planete u nekim slučajevima - kao u slučaju Keplera-47 i njegova tri planeta - ali uvjeti moraju biti točni.
"Postoje binarni zvjezdani sustavi tamo gdje postoje planeti", rekao je Lunine. "Da li ti sustavi završavaju tako da se materijal razbije u dvije nakupine, a zatim se oko jedne od tih nakupina formira disk, ili možda obje te nakupine? Je li možda bilo nešto što je zarobljeno?"
U rjeđim slučajevima, nakupina mlade zvijezde puna prašine mogla bi se okretati tako sporo da se jednostavno sruši u zvijezdu bez stvaranja diska, rekao je Lunine. Također je moguće da zvijezda formira planete samo da bi ih intenzivna gravitacija druge zvijezde izbacila iz Sunčevog sustava ili ih barem poslala predaleko da bi ih se otkrilo. To se možda dogodilo i planetu HD 106906 b, koji kruži oko binarnog zvjezdanog sustava u orbiti koja je 18 puta udaljenija od svoje zvijezde nego što je Pluton od Sunca.
Ali Lunine je upozorio da je naše znanje o tome koliko zvijezda ugošćuje planete podložno onome što možemo otkriti. To je zato što se mnogi planeti detektiraju tranzitnom metodom, koja koristi pad svjetline zvijezde kao izdajnički znak da planet prolazi ispred nje.
"Uvijek možemo pogledati određenu zvijezdu i reći: 'Pa, planet nije otkriven oko nje, ali možda postoji planet koji je nekako mali i stvarno kruži daleko od zvijezde i ne prolazi kroz zvijezdu i stoga je nekako prikriven.' To je uvijek mogućnost. Ali više nego vjerojatno, postoje zvijezde koje stvarno nemaju planete oko sebe."
Izvor: Live Science