Novi uvid u vezu između Parkinsonove bolesti i pesticida
Zahvaljujući najnovijim rezultatima istraživanja povezanosti Parkinsonove bolesti i pesticida možemo očekivati bolju prevenciju te razvoj novih terapija za lječenje uobičajenih neurodegenerativnih bolesti. U članku objavljenom u znanstvenom časopisu Molecular Neurodegeneration, znanstvenici medicinske škole sveučilišta Missouri polako se približavaju rješenju zagonetke molekularne disfunkcije uzrokovane izlaganjem proteina raznim toksinima iz okoliša. Njihovo otkriće objašnjava i nedavno otkrivenu vezu između Parkinsonove bolesti i dva često korištena pesticida - ''rotenona'' i 'paraquata'.
"Manje od 5% slučajeva Parkinsonove bolesti uzrokovano je genetikom, uzrok ostalih 95% slučajeva vodi se kao nepoznat", objašnjava dr.sc.med. Zezong Gu, profesor asistent na odjelu za patologiju i anatomiju. "Rezultati našeg istraživanja ističu učestalo izlaganje toksinima iz okoliša kao primarni uzrok Parkinsonove bolesti. Sada smo napokon u mogućnosti objasniti čestu pojavu ove neurodegenerativne bolesti kod poljoprivrednika."
Oksidativni stres već je neko vrijeme poznat kao uzrok Parkinsonove bolesti. Radi se o situaciji kada električki nestabilni atom ili molekule oštećuju stanicu. Međutim, ovo istraživanje pruža detaljniji uvid u proces narušavanja funkcije Parkin proteina, proteina odgovornog za regulaciju rad drugih proteina.
Na istraživanju je dr.sc.med. Zezong Gu usko surađivao s Fanjun Mengom s pekinškog Instituta za genomiku na kineskoj Znanstvenoj akademiji, inače vodećim autorom članka, te kolegama s instituta za medicinska istraživanja Sanford-Burnham, koji radi u sklopu sveučilišta Kalifornija u San Diegu. Ovaj je članak ujedno i prvi objavljeni znanstveni rad novootvorenog Centra za translacijsku neuroznanost pri sveučilištu Missouri.
Gu je u suradnji s kolegama s Burnhama razvio i novo antitijelo za otkrivanje mehanizma na koji oksidativni stres utječe na proteine izložene čitavom nizu toksina iz okoliša, poput pesticida 'rotenona'. Uspjeli su pokazati i da oksidativni stres direktno uzrokuje skupljanje parkin proteina, zbog čega oni gube mogućnost uklanjanja drugih oštećenih proteina.
"Cijeli ovaj proces na kraju uzrokuje pojavu Parkinsonove bolesti. Mi smo uspjeli prikazati molekularne promjene koje na kraju uzrokuju najčešći tip ove neurodegenerativne bolesti među slučajevima čiji se uzrok vodio kao nepoznat. Sada možemo početi raditi na razvoju bolje prevencije, ali i terapije", ističe Gu.
Znanstvenici su prikupljene podatke analizirali pomoću masene spektroskopije. Izmjerili su fragmente parkin proteina, utvrdili je li i gdje je došlo do eventualne modifikacije u njihovoj strukturi. Na taj su način uspjeli odrediti na kojem mjestu u strukturi proteina dolazi do oksidacije. Na kraju su usporedili svoje rezultate s već zabilježenim genetskim mutacijama kod pacijenata s Parkinsonovom bolesti. Prema rezultatima, oksidacijskom mjesto parkin proteina često se podudara s mjestom mutacije. Potom su pokušali odrediti posljedice takve mutacije. Rezultati su se podudarali s predviđanjima čak nekoliko teoretskih modela. Rezultate potvrđuju i postmortem analize tkiva glodavaca, majmuna i ljudi oboljelih od Parkinsonove bolesti.
Gu i Meng se nadaju proširiti svoje istraživanje u sklopu MU Centra za proučavanje botaničkih interakcija. Sam je centar osnovan zahvaljujući donaciji Nacionalnih instituta zdravstva, u iznosu od čak 7,6 milijuna dolara, a svrstan je među pet vodećih istraživačkih centara u SAD-u na području interdisciplinarnih istraživanja botaničkih dodataka prehrani.
Nakon Alzheimerove, Parkinsonova je bolest jedan od najučestalijih neurodegenerativnih poremećaja. Svake se godine dijagnosticira čak 60 000 novih slučajeva. Prema nekim procjenama, gotovo milijun osoba u SAD-u pati od ove, za sada, neizlječive bolesti.
Izvor: Medicine Missouri