U svađama preko Facebooka nikada ne možemo pobijediti

Svađe putem Facebooka mnogim ljudima su postale svakodnevica. Jedno istraživanje iz 2012. godine pokazalo je da je 15% odraslih i 22% tinejdžera sudjelovalo u takvoj interakciji koja je rezultirala završetkom prijateljstva. 3% odraslih i 8% tinejdžera je izjavilo da su ih svađe preko interneta dovele do svađi u stvarnom životu.

Za mnoge korisnike, život na Facebooku postala je banalna bitka od previše praznih riječi, nasilnih prijetnji i stvaranja neprijatelja bespotrebnim komentarima. Takvi komentari gotovo nikad ne dovode do konstruktivnog zaključka, nego do osobnog vrijeđanja, fragmentiranja svake misli i analiziranja svake rečenice.

Rasprave preko Facebooka rijetko kada su korisne i konstruktivne. No,ponekad postoji dobra namjera i pozitivni razlozi zbog kojih ljudi uopće ulaze u njih. Tracy Alloway je profesorica psihologije na Sveučilištu u Sjevernoj Floridi koja se bavi problematikom dijeljenja empatije putem društvenih mreža. Prema Alloway, neki korisnici ostavljaju kontroverzne komentare jer namjerno žele ući u raspravu. Ovakvi korisnici sebe smatraju otvorenima za povratne informacije, u svrhu promjene i produbljivanja perspektive drugih. Dok neke od tih rasprava ipak mogu završiti u burno, korisnikov početni razlog za pokretanje rasprave nije uznemiravanje drugih.

Međutim, nisu svi korisnici Facebooka pacifisti. Neki od njih, Alloway kaže, imaju drugačiji plan. Postovi koji se orijentiraju na nas, naša postignuća i po našem mišljenju pravedne političke stavove mogu pozitivno utjecati na naš mozak.

Čak i postovi koji nesvjesno nastoje povrijediti druge mogu energizirati naš mozak. Dopamin je hormon koji utječe na to da se osjećamo dobro, a otpušta se kada pričamo o sebi. Isti nalet zadovoljstva osjećamo prilikom seksa, ili uživanja u finom ručku, kaže Alloway.

Bilo da smo skloni virtulanim sukobima ili više pacifističkim postovima, velike su šanse da će naš Facebook rat završiti u međusobno brutalnom porazu. To je zato što se oko 65% naše komunikacije odvija neverbalno, što znači da se ne može dijeliti preko Facebooka. Larry Rosen, profesorica psihologije na Sveučilištu u Kaliforniji Dominguez Hill proučava komunikaciju preko društvenih mreža. Prema njezinim riječima, ne samo da se često osjećamo zbunjeno iza naših ekrana, nego i naša tijela često jednostavno ne znaju što se događa.

Bez neverbalne komunikacije nam fali 65% informacija

"Ne razumijemo kontekst, osjećaje ili emocije suprotne strane, sve što znamo je ono što vidimo na zaslonu", kaže Rosen. Dakle, kada ne možemo vidjeti što druga osoba misli ili osjeća, naš mozak radi ono što radi najbolje: izmišlja. "Mi zamišljamo da, primjerice, oni uživaju u raspravi koliko i mi", kaže Rosen. Zamišljamo da uživaju u tome, pretvaramo se da je borba prijateljska. Kada mozak ne razumije kontekst, stvara slike koje mu odgovaraju - čak i kada su suprotstavljeni dokazi više nego očiti.

Ne samo da Facebook borbe ne završavaju bez jasnog pobjednika, nego često završavaju brutalno, sa kobnim posljedicama za odnose. Premda se u stvarnom svijetu takvi sukobi mogu izgladiti, prijateljstva u virtualnom svijetu oblikuju se veoma brzo, tako da se i jednako brzo mogu raskinuti, kaže Rosen. Snažna intimnost koja se vidi na početku Facebook prijateljstva može puknuti zbog samo nekoliko krivih komentara.

Na Facebooku i najbolji prijatelji mogu postati najgori neprijatelji u jednom danu. I dok neki ta narušena prijateljstva shvaćaju kao prolaznu stvar, mnoge ovakvi ishodi mogu itekako povrijediti.

Politički svjetonazori

Profesor psihologije Peter Ditto proučava načine na koje ljudi razvijaju i oblikuju svoje političke svjetonazore. Za Ditta, većina našeg znanja o svijetu ne temelji se na izravnim dokazima, nego je društveno uvjetovana: "Znamo da smo u pravu onda kada se većina ljudi oko nas slaže s nama" i jer naša "moralna uvjerenja oblikuju naša činjenična uvjerenja". Sa svakim izdvojenim negativnim komentarom, ruši se naš krhki svjetonazor i osjećamo se ugroženima.

Stoga, moraju li sve Facebook borbe završiti međusobnim porazom? Ditto misli da nije tako, i nije jedini. "Iako ne postoji očito riješenje problema, postoje stvarne strategije koje ljudi mogu koristiti kako bi njihove borbe zapravo bile produktivne. Pozitivna povratna informacija koju dajemo drugima preko Facebooka čini to da oni imaju dobro mišljenje o sebi ... afirmacija omogućava ljudima da na neki način izraze svoje vrijednosti, omogućavajući im da pokažu svoje najbolje osobine ", kaže Ditto.

Izvor: Mashable