Planeti poput Zemlje tek trebaju nastati
Planet Zemlja dosta se rano pojavila u procesu razvoja svemira. Prema novoj teoretskoj studiji, kada je naš solarni sustav rođen prije 4,6 milijardi godina samo osam posto potencijalno nastanjivih planeta koje će se ikada oblikovati je postojalo u svemiru. Nadalje, „svemirski tulum“ neće biti gotov ni kada se Sunce ugasi u sljedećih 6 milijardi godina. Glavnina tih planeta – 92 posto – tek će biti rođeno.
Ovaj zaključak temelji se na procjeni podataka prikupljenih NASA Hubble svemirskog teleskopa i plodne u otkrivanju planeta Kepler svemirske zvjezdarnice.
„Naša glavna motivacija je razumijevanje položaja Zemlje u kontekstu ostatka Svemira“, rekao je autor studije Peter Behroozi od Space Telescope Science Institute (STScI) u Baltimoreu, Maryland, "U usporedbi sa svim planetima koji će ikada nastati u svemiru, Zemlja je zapravo nastala vrlo rano. "
Što nam pokazuje povijest formiranja zvijezda?
Gledajući daleko i daleko u prošlost, Hubble je dao astronomima „obiteljski album“ opservacije svemira koja kronološki pokazuje povijest formiranje zvijezda u svemiru kako je galaksija rasla. Podaci pokazuju da je svemir brzom stopom stvarao zvijezde prije 10 milijardi godina, no dio svemirskih plinova vodika i helija koji su sudjelovali u tom procesu je bio jako niski. Danas se rođenje zvijezda događa puno sporijim tempom nego prije puno godina, ali postoji toliko ostatka plina na raspolaganju tako da će svemir na jako dugo vremena u budućnosti izbacivati nove zvijezde i planete.
"Ima dovoljno preostalog materijala [nakon velikog praska] za proizvodnju još više planeta u budućnosti, u Mliječnoj stazi i izvan nje", dodao je suradnik Molly Peeples od STScI.
Što pokazuju istraživanja?
Keplerova istraživanja planeta indiciraju da planeti veličine Zemlje u nastanjivoj zoni, savršene udaljenosti da se voda izdigne na površinu, su sveprisutni u našoj galaksiji. Na temelju istraživanja znanstvenici predviđaju da bi u sadašnjosti trebalo postojati oko jedne milijarde planeta veličine Zemlje u Mliječnoj stazi, dok se za dobar dio njih pretpostavlja da bi mogla biti stjenovita. Ta procjena se dakako povećava kada uzmete u obzir ostalih 100 milijardi galaksija u uočljivom svemiru.
Zaključak
To ostavlja mnogo mogućnosti za nebrojeno više planeta veličine Zemlje u nastanjivim zonama u budućnosti. Za posljednju zvijezdu se ne očekuje da će se ugasiti do 100 trilijuna godina od sada. To je puno vremena za bilo kakav rasplet događaja na krajoliku planeta.
Znanstvenici kažu da će se buduće „Zemlje“ više vjerojatno pojaviti u veleslalomu galaktičkih klastera, te također u patuljastih galaksija koje tek trebaju iskoristiti sav svoj plin za izgradnju zvijezda i popratnih planetarnih sustava. S druge strane, naš Mliječni put je iskoristila puno više plina na raspolaganju za buduće formiranje zvijezda.
Velika prednost nastanka naše civilizacije rano u evoluciji svemira je u mogućnosti korištenja moćnih teleskopa poput Hubblea kako bismo pratili naše podrijetlo iz velikog praska kroz rane evolucije galaksija. Opservacijski dokaz velikog praska i kozmičke evolucije, kodiran u svjetlu i drugim elektromagnetskim zračenjima, bit će izbrisani 1 trilijun godina od sada, zbog odbjeglog širenja prostora. Buduće civilizacije koja bi mogla nastati u dalekoj budućnosti neće imati pojma kako ili ako je svemir započeo i razvijao se.
Izvor: NASA