Japanka prvi svjetski primatelj sljedeće generacije matičnih stanica
70-godišnja Japanka je prvi svjetski primatelj stanica dobivenih iz inducirane pluripotentne matične stanice objavio je časopis Nature.
Tehnika razvoja induciranih pluripotentnih (iPS od engl. induced pluripotent stem) stanica, za koju je njen autor 2012. godine nagrađena Nobelovom nagradom za psihologiju ili medicinu, stvorila je velika očekivanja jer pokazuje rezultate kao stanice dobivene iz embrija, ali bez kontroverznih aspekata.
Samo otkriće induciranih pluripotentnih matičnih stanica prije osam godina smatralo se svojevrsnom prekretnicom u biotehnologiji te je obećavalo uspješnu primjenu u budućim tretmanima bolesti kod ljudi. Jučer je transplantacijom jednoslojne stanične ploče (veličine 1,3 x 3,0 mm) epitelnih stanica mrežnice oka, pacijentici koja boluje od senilne makularne degeneracije, učinjen veliki povijesni korak koji daje potpuno novi pristup liječenju, za sada, ovoj bolesti oka povezanoj sa starenjem koja postepeno uništava centralni vid.
Primjena tkivno-specifičnih matičnih stanica nije novost, međutim vraćanje pluripotentnosti stanicama (raznovrsnosti razmnožavanja u bilo koju vrstu stanica - mišićne, krvne, spolne...) jest ono što je vrlo značajno te zahvaljujući tome imaju potencijal za liječenje širokog spektra bolesti, sa smanjenom mogućnošću odbacivanja. Pluripotentnost je primarno karakteristika embrionalnih matičnih stanica no sjetimo li se koliko etičkih dvojbi i burnih rasprava izaziva njihova upotreba, ovaj korak postaje još značajniji. Ono što je važno kod iPS stanica jest da nisu dobivene iz embrija kao najvećeg izvora ljudskih matičnih stanica već od ljudskih stanica kože. Te stanice su „resetirane“ tako da su genskim tretmanima vraćene u životni stadij matičnih stanica, a mogu biti genetički prilagođene svakom primatelju.
Kod senilne makularne degeneracije, u oku se formiraju dodatne krvne žilice, destabilizira se donji sloj mrežnice poznat kao pigmentni epitel mrežnice. To rezultira gubitkom svjetlosno osjetljivih fotoreceptora koji su usidreni u epitelu, a može dovesti do sljepoće. Masayo Takahashi, oftalmologica iz japanskog RIKEN centra za razvojnu biologiju, stanice kože pacijentice transformirala je u iPS stanice. Od kožnih stanica dobivene su stanice pigmentnog epitela mrežnice, uzgojene u obliku tankih listova (ploča),a zatim transplantirane pacijentici. Operacija je izvedena u japanskom Institutu za biomedicinska istraživanja i inovacije u Kobeu.
Sigurnosni testovi
Takahashi i njezini suradnici pokazali su na studijama provedenim na majmunima da iPS stanice stvorene iz vlastitih stanica primatelja ne izazivaju imunološku reakciju kojom bi ih organizam mogao odbaciti. Postojala je zabrinutost da bi iPS stanice mogle izazvati tumore, ali istraživački tim je utvrdio da se oni nisu pojavili prilikom testiranja na majmunima i miševima. Kako bi se suzbili strahovi od pojave neželjenih mutacija obavljeni su i dodatno testovi genetske stabilnosti.
Nakon provedene operacije RIKEN centar je objavio kako kod pacijentice nema obilnih krvarenja ili drugih ozbiljnih problema uz napomenu da je pacijentica prihvatila sve rizike liječenja i same operacije. Planirano je pacijenticu pozorno pratiti u intenzivnom opservacijskom razdoblju od jedne godine kako bi se ustvrdilo pojavljuju li se nuspojave te u naknadnom follow up razdoblju do tri godine.
„Napravili smo važan korak prema regenerativnoj medicini koristeći iPS. Uz ovo kao početnu točku, svakako želim dovesti iPS stanično temeljenu regenerativnu medicinu do što više ljudi je moguće.“ rekla je Takahashi u priopćenju.
Izvori: RIKEN