Majčina prehrana prije začeća utječe na djetetov DNK
Prema studiji objavljenoj u Nature Communications, majčin način prehrane prije začeća može trajno utjecati na način na koji će funkcionirati geni njenog djeteta.
Istraživači iz MRC International Nutrition Group, smješteni u londonskoj Školi za higijenu i tropsku medicinu i MRC jedinici, Gambija, koristili su jedinstven „eksperiment prirode“ u ruralnoj Gambiji, gdje ovisnost stanovništva na hranu koju sami uzgoje i primjetno sezonskoj klimi pokazuje veliku razliku u načinu prehrane ljudi u kišnoj i sušnoj sezoni.
Kroz proces selekcije, koji uključuje više od 2 000 žena, istraživači su proučavali trudnice koje su začele na vrhuncu kišne sezone (84 žene) i na vrhuncu sušne sezone (83 žene). Mjereći koncentraciju nutrijenata u njihovoj krvi i kasnije analizirajući uzorke krvi i folikula kose njihove 2-8 mjeseci stare djece, otkrili su da je majčina prehrana prije začeća imala snažan utjecaj na DNK njihove djece.
Dok su djetetovi geni naslijeđeni direktno od njegovih roditelja, način na koji se ti geni izražavaju kontrolira se kroz epigenetske modifikacije DNK.
Jedna takva modifikacija uključuje označavanje genskih područja kemijskim sredstvima zvanim metil grupa, što rezultira utišavanjem gena. Dodavanje ovih sredstava zahtjeva ključne nutrijente uključujući vitamine B2, B6 i B12, kolin i metionin.
Eksperimenti na životinjama već su prije pokazali da utjecaji okoline prije začeća mogu dovesti do epigenetskih promjena koji utječu na potomke. Studija iz 2003. je otkrila da prehrana ženke miša može promijeniti boju dlake njenih potomaka. Ali do zadnjeg istraživanja, financiranog od Wellcome zaklade i MRC, nije bilo poznato da li se takvi utjecaji također pojavljuju i kod ljudi.
Dr. Branwen Hennig, stariji istraživački znanstvenik u MRC Gambija i londonskoj Školi za higijenu i tropsku medicinu, kaže: „ Naši rezultati predstavljaju prvu demonstraciju da kod ljudi majčina prehrana u trenutku začeća može utjecati na djetetove gene, s dugoročnim utjecajem.“
Istraživači su otkrili da djeca koja su začeta u kišnoj sezoni imaju višu razinu metil grupe u svih šest gena koje su proučavali i da je to bilo povezano s raznim razinama nutrijenata u majčinoj krvi. Jake veze su bile pronađene posebno kod homocisteina i cisteina, a i majčin indeks tjelesne mase je imao dodatni utjecaj. Međutim, iako su proučavani ti epigenetski utjecaji, njihove funkcionalne posljedice su ostale nepoznate.
Andrew Prentice, profesor međunarodne prehrane na londonskoj Školi za higijenu i tropsku medicinu kaže: „Naše istraživanje doprinosi snažnim indikacijama da mehanizam metila može biti poremećen smanjenjem nutrijenata i da to može dovesti do bolesti. Naš krajnji cilj je da definiramo optimalnu prehranu za buduće majke koja će spriječiti mane u procesiranju metila. Folna kiselina prije začeća se već koristi za sprečavanje mana u embrijima. Sad se naše istraživanje fokusira na potrebu za koktelom nutrijenata, koji se mogu uzeti prehranom ili iz dodataka hrani.“
Autori ističu da je njihova studija bila limitirana uključivanjem samo jednog uzorka krvi u toku rane trudnoće, ali procjene koncentracije nutrijenata prije začeća bile su izračunate korištenjem rezultata od žena koje nisu bile trudne, čiji su uzorci skupljani kroz cijelu kalendarsku godinu. Autori također planiraju povećati broj uzoraka u budućim studijama.
Studija je financirana od Wellcome zaklade, Velika Britanija; Medicinskog istraživačkog vijeća (MRC); Britanskog odjela za međunarodni razvoj (DFID); Nacionalnog instituta za dijabetes i probavne i bubrežne bolesti, SAD; i USDA-a, SAD. Dodatne institucije koje su uključene u istraživanje su Sveučilište u Sjevernoj Karolini, SAD; Sveučilište u Britanskoj Kolumbiji, Canada; i SRI International, SAD.
Izvor: London School