Zijevamo li kako bismo ohladili mozak?
Vjerovanje da zijevanje pomaže u boljoj opskrbi kisikom je veoma rašireno. Unatoč tome, ranija istraživanja nisu uspjela dokazati vezu između zijevanja i opskrbe krvi kisikom. Novo istraživanje koje provodi tim kojem je na čelu psiholog Andrew Gallup sa Sveučilišta SUNY u Oneonti sada otkriva kako zijevanje hladi mozak.
Ciklus spavanja, kortikalne promjene i stres su povezani s promjenama u temperaturi mozga. Zijevanje naknadno održava ravnotežu temperature mozga i homeostazu. Kako se navodi u toj teoriji, zijevanjem bi se također trebalo lako upravljati mijenjanjem temperature ambijenta jer izmjena hladnog i toplog zraka može olakšati smanjenje temperature mozga. Točnije, istraživači su postavili hipotezu da bi do zijevanja trebalo doći samo pri najpovoljnijoj temperaturi.
Kako bi testirali ovu pretpostavku, Jorg Massen i Kim Dusch sa Sveučilišta u Beču su mjerili učestalost zaraznog zijevanja pješaka na ulici Beča za vrijeme zimskih i ljetnih mjeseci, a onda su te rezultate usporedili s rezultatima identičnog istraživanja koje je ranije provedeno u suhoj klimi u Arizoni, u SAD-u. Od pješaka su tražili da pogledaju niz fotografija ljudi koji su zijevali te da bilježe svoje ponašanje i sve promjene u zijevanju.
Rezultati su pokazali kako ljudi u Beču češće zijevaju ljeti nego zimi, dok u Arizoni ljudi češće zijevaju zimi nego ljeti. Pokazalo se kako se ne radi o samom godišnjem dobu niti o količini danjeg svjetla, nego da je zarazno zijevanje ograničeno na najpovoljniju termalnu zonu ili područje gdje je temperatura oko 20o C. Nasuprot tome, zarazno je zijevanje prestalo kada su temperature bile relativno visoke, na oko 37o C u Arizoni ljeti, ili niske i oko 0o C u Beču zimi. Vodeći autor Jorg Massen objašnjava kako u slučajevima gdje zijevanje hladi mozak ono nema isti učinak kada temperature zraka nisu visoke kao temperatura tijela i možda nije nužno ili bi čak moglo biti i štetna posljedica kada je vani hladno.
Dok većina istraživanja o zaraznom zijevanju naglašava učinak međudjelovanja ljudi i emotivno-kognitivne varijable njegovog ispoljavanja, ovaj izvještaj donosi nove podatke jer predlaže kako je mehanizam zijevanja (i spontanog i zaraznog) uključen u uspostavljanje ravnoteže temperature mozga. Zauzvrat, hlađenje mozga poboljšava mentalnu učinkovitost i aktivnost. Autori ovog istraživanja predlažu kako bi širenje takvog ponašanja zaraznim zijevanjem moglo poboljšati sveukupnu budnost.
Izvor: SciDaily