Psihijatrijsko liječenje bi moglo mijenjati osobnost
Osobnost se određuje kao opći način ponašanja karakterističan za svaku osobu. Crte osobnosti su osobine s pomoću kojih je moguće osobe prikazivati i međusobno ih uspoređivati.
Postoje mnoge teorije osobnosti s obzirom kojim se čimbenicima daje važnost u opisivanju strukture i razvoja osobe. Neke od popularnijih su Freudova psihoanalitička i Allportova personalistička teorija osobnosti. No ipak, danas sve više istraživanja stavlja naglasak upravo na socijalne faktore kao vrlo bitne čimbenike u formiranju osobnosti. Neki liječnici oklijevaju glede ideje o mijenjanju pacijentove osobnosti, no novo istraživanje nagovještava da se to već događa.
Rezultati pokazuju da psihoterapija te psihijatrijski lijekovi mogu mijenjati osobnost kod zdravih ljudi i onih sa psihološkim poremećajima. Štoviše, prema istraživanju, promjene mogu biti relativno brze, javljajući se u periodu od četiri do sedam mjeseci te dugotrajne, nastavljajući se godinama nakon terapije.
Većina stručnjaka za mentalno zdravlje ne razmišlja o psihijatrijskom liječenju kao sredstvu mijenjanja ličnosti - oni na liječenje gledaju kao na način mijenjanja ponašanja, donosi istraživanje Brenta Robertsa, profesor psihologije na Sveučilištu Illinois u Urbana-Champaign.
Zaključci su provokativni, kažu znanstvenici, jer su dugo vremena psiholozi smatrali da su osobine ličnosti statične. Dok neka nedavna istraživanja predlažu da se osobine ličnosti mogu mijenjati s vremenom, većina je pretpostavljala da su te promjene teške i inkrementalne - a ne brzi proces.
Mnogo ljudi ideja o promjeni osobnosti uznemiruje jer ''osjećaju kao da se remeti nečija unutarnja priroda'', donosi Roberts. Ipak, ''Već mijenjamo (pacijentove) osobine ličnosti, sviđalo se to nama ili ne.''
Zaključci donose novi način gledanja na kako psihijatrijsko liječenje djeluje i otvaraju pitanje trebaju li intervencije direktnije utjecati na osobnost. Crte osobnosti utječu na mnoga različita područja života - uključujući veze, školski i radni uspjeh - iako njihove posljedice često prođu nezapaženo, kaže Roberts.
Znamo da manje tjeskobne i savjesnije osobe su uspješnije u školi i na tržištu rada'', izvještava Roberts. Možda interveniranjem kod mladih ljudi, u svrhu podizanja savjesnosti, ''ih činimo uspješnijima u njihovim poslovima s 40 godina'', rekao je.
Nenamjerna promjena osobnosti
U studiji, Roberts i kolege su proučili 144 istraživanja koja uključuju više od 15 000 ljudi. Sva istraživanja su uključivala neki oblik intervencije - kao što su psihoterapija, antidepresivni lijekovi, meditacija ili kognitivni trening - te procjenu osobina ličnosti. No niti jedno istraživanje nije namjerno nastojalo mijenjati osobnost.
Znanstvenici su zaključili da je došlo do značajnih promjena u osobnosti ljudi koji su primili intervenciju, u usporedbi s ljudima u kontrolnim skupinama koji nisu. Najveće promjene su zapažene kod osoba sa psihijatrijskim poremećajima, kao što su depresija i tjeskoba. No čak su i zdrave osobe imale promjene ličnosti, najznačajnije ako su uzimale lijekove, donosi Roberts.
Osobine koje su se najviše promijenile su bile neuroticizam, sklonost doživljavanja negativnih emocija kao što su tjeskoba i depresija; te ekstroverzija, sklonost društvenosti, otvorenosti i doživljavanju pozitivnijih emocija.
Na neki način, nije iznenađenje da ovi postupci mijenjaju osobnost jer postoji preklapanje između crta osobnosti i mentalnih poremećaja. Na primjer, puno karakteristika osobine neuroticizma mogu biti simptomi depresije, rekao je Thomas F. Oltmanns, psiholog sa Sveučilišta Washington u St. Louis, Montana.
Osobnost i zdravlje
Liječnici koji tretiraju fizička oboljenja bi također trebali kritičnije razmišljati o ulozi osobnosti, kaže Oltmanns. Nezdrave navike, kao što su pušenje, opijanje, fizička neaktivnost te prejedanje su povezane s crtama osobnosti, donosi.
Neka istraživanja pokazuju da kada ljudi prestanu pušiti, također i više vježbaju te gube na kilaži, kaže Roberts, ukazujući da se možda dio njihove osobnosti promijenio i utjecao na višestruka ponašanja. Studije sugeriraju da je debljanje povezano s promjenama ličnosti.
I dok psihijatrijsko liječenje može popraviti neuroticizam, daljnja istraživanja su potrebna za razumijevanje načina na koji poboljšati i druge osobine ličnosti, npr. savjesnost, koje možda imaju utjecaj na zdravlje, iznosi Roberts.
Potrebna daljnja istraživanja
Ipak, prije nego znanstvenici otkriju za sigurno koliko promjena osobnosti može unaprijediti život, trebaju usavršiti mjerenje ljudskih ličnosti i ponašanja, govore stručnjaci.
''Smatram da razumijevanje osobnosti, promjene osobnosti i stabilnost osobnosti je ključno za područje mentalnog zdravlja, ipak, nemojte misliti da već možemo preporučivati što bi klijenti ili kliničari trebali raditi.'', rekao je Christopher Nave, psiholog sa Sveučilišta Rutgers, New Jersey.
Neke studije predlažu mogućnost da su problemi u procjeni osobnosti doveli do precjenjivanja koliko se zapravo osobnost zaista mijenja tijekom vremena.
"Zanimljivo je da nikada ne čujemo nekoga da kaže kako je bilo puno lakše promijeniti osobnost (svoga) partnera nego što su prvotno mislili.", kaže Nave.
Druge studije pokazuju da kada znanstvenici procjenjuju izvještaje ljudi o svojoj ličnosti, osobine se s vremenom poboljšavaju, no ako znanstvenici procjenjuju izvještaje svojih partnera, osobine se pogoršavaju, donosi Oltmanns. Stoga uključivanje izvještaja partnera te vlastitih izvještaja u procjeni osobina ličnosti bi moglo pomoći liječnicima u boljem razumijevanju uloge osobnosti u različitim aspektima života, iznosi Oltmanns.
Nave donosi kako znanstvenici nisu jako dobri u mjerenju ponašanja izvan laboratorija. ''Određivanje može li se kliničar usredotočiti više na mijenjanje karaktera nasuprot ponašanja zahtjeva sistematičniju procjenu što ljudi zapravo rade, navodi Nave.
Izvor: LiveScience