Kolaps drevne Liangzhu kulture uzrokovan klimatskim promjenama
Nazvano "Kineska Venecija kamenog doba", nalazište Liangzhua u istočnoj Kini smatra se jednim od najznačajnijih svjedočanstava rane kineske napredne civilizacije. Prije više od 5000 godina, grad je već imao razrađen sustav upravljanja vodama. Do sada je bilo kontroverzno što je dovelo do iznenadnog kolapsa. Ogromne poplave izazvane anomalno intenzivnim monsunskim kišama uzrokovale su kolaps, kao što je međunarodni tim s geologom iz Innsbrucka i istraživačem klime Christophom Spötlom sada pokazao u časopisu Science Advances.
U delti Yangtzea, oko 160 kilometara jugozapadno od Šangaja, nalaze se arheološke ruševine grada Liangzhu. Tamo je prije oko 5300 godina procvjetala vrlo napredna kultura, koja se smatra jednim od najranijih dokaza monumentalne vodene kulture. Najstariji dokazi velikih hidrotehničkih građevina u Kini potječu iz ovog kasnog neolitika kulturnog lokaliteta. Grad opasan zidinama imao je složen sustav plovnih kanala, brana i rezervoara za vodu. Ovaj sustav omogućio je obrađivanje vrlo velikih poljoprivrednih površina tijekom cijele godine. U povijesti ljudske civilizacije ovo je jedan od prvih primjera visokorazvijenih zajednica utemeljenih na vodnoj infrastrukturi. Metali su, međutim, još uvijek bili nepoznati u ovoj kulturi.
Tijekom iskapanja pronađene su tisuće razrađenih grobnih predmeta od žada. Dugo neotkriveno i podcijenjeno u svom povijesnom značenju, arheološko nalazište danas se smatra dobro očuvanim zapisom kineske civilizacije koja datira više od 5000 godina. Liangzhu je 2019. godine proglašen mjestom svjetske baštine UNESCO-a. Međutim, napredna civilizacija ovog grada, koji je bio naseljen gotovo 1000 godina, naglo je prekinuta. Sve do danas ostaje kontroverzno što je uzrokovalo.
"Na očuvanim ruševinama pronađen je tanak sloj gline, što ukazuje na moguću vezu između propasti napredne civilizacije i poplava rijeke Yangtze ili poplava iz Istočnog kineskog mora. Nisu pronađeni dokazi za ljudske uzroke kao što je npr. ratni sukobi", objašnjava Christoph Spötl, voditelj Grupe za istraživanje na Odjelu za geologiju. "Međutim, iz samog sloja blata nisu bili mogući jasni zaključci o uzroku."
Špilje i njihove naslage, kao što su stalaktiti i stalagmiti, među najvažnijim su klimatskim arhivima koji postoje i omogućuju rekonstrukciju klimatskih uvjeta iznad špilja do nekoliko 100.000 godina u prošlost. Budući da još uvijek nije jasno što je uzrokovalo iznenadni kolaps Liangzhu kulture, istraživački tim je tražio prikladne arhive kako bi istražio mogući klimatski uzrok ovog kolapsa. Geolog Haiwei Zhang sa Sveučilišta Xi'an Jiaotong u Xi'anu uzeo je uzorke stalagmita iz dvije špilje Shennong i Jiulong, koje se nalaze jugozapadno od mjesta iskopavanja.
"Ove su špilje godinama dobro istražene. Nalaze se na istom području zahvaćenom monsunom jugoistočne Azije kao i delta Yangtzea i njihovi stalagmiti daju precizan uvid u vrijeme kolapsa kulture Liangzhu, koja je, prema arheološkim podacima nalazi su se dogodili prije oko 4300 godina", objašnjava Spötl.
Podaci sa stalagmita pokazuju da je između 4345 i 4324 godine bilo razdoblje iznimno velikih oborina. Dokaz za to dali su zapisi izotopa ugljika, koji su izmjereni na Sveučilištu u Innsbrucku. Precizno datiranje urađeno je analizom urana i torija na Sveučilištu Xi'an Jiaotong, čija je točnost mjerenja ± 30 godina. "Ovo je nevjerojatno precizno u svjetlu vremenske dimenzije", kaže geolog. "Ogromne monsunske kiše vjerojatno su dovele do tako jakih poplava Yangtzea i njegovih ogranaka da čak ni sofisticirane brane i kanali više nisu mogli izdržati ove vodene mase, uništavajući grad Liangzhu i prisiljavajući ljude na bijeg." Vrlo vlažni klimatski uvjeti nastavili su se s prekidima još 300 godina, što geolozi pokazuju iz špiljskih podataka.
Izvor: Science Advances