Nedovoljna količina vode povezana sa zdravstvenim rizicima
Redovito nam se govori da pijemo puno vode kako bismo održali zdravlje. Nova studija pruža nekoliko dodatnih razloga da ostanete dobro hidrirani – uključujući manje kroničnih zdravstvenih problema i veće šanse za duži život.
Navedeno se temelji na istraživanju koje je uključivalo 11.255 odraslih osoba koje su ispitane o čimbenicima kao što su socioekonomski status i obiteljska povijest bolesti, i to pet puta tijekom 25 godina.
Kliničkim testiranjem na dobrovoljcima dobivene su količine natrija u krvnom serumu, što je korišteno kao pokazatelj njihovog unosa tekućine. Obično, što više vode pijemo, to je niža razina natrija u našem krvotoku.
"Rezultati sugeriraju da pravilna hidracija može usporiti starenje i produžiti život bez bolesti", kaže znanstvenica Natalia Dmitrieva, s Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv (NHLBI) u Marylandu.
Prijašnja istraživanja ukazala su na vezu između viših razina natrija u krvi i povećanog rizika od zatajenja srca. Normalni raspon razine natrija u krvi obično je između 125 i 146 miliekvivalenata po litri (mEq/L). Prema studiji, vjerojatnije je da će uzorci krvnog seruma s višim razinama natrija sadržavati povišene razine i do 15 različitih markera biološkog zdravlja i starenja.
Na primjer, oni s razinom natrija iznad 142 mEq/L imali su 10 do 15 posto veće šanse da budu biološki stariji od svoje kronološke dobi, u usporedbi s onima koji pokazuju tipičnije raspone razine natrija. Također je postojao 64 posto veći povezani rizik za razvoj kroničnih bolesti uključujući zatajenje srca, moždani udar, fibrilaciju arterija, kronične bolesti pluća, dijabetes i demenciju.
Autori studije sugeriraju da bi mjerenje razine natrija u krvi moglo poslužiti kao savjet liječnika. Osobe koje su u „opasnoj zoni” što se tiče unosa tekućine mogle bi poduzeti korake za unos više vode u svoj organizam – ne samo pijenjem već i putem sokova, povrća i voća.
"Cilj je osigurati unos dovoljno tekućine kod pacijenata, uz procjenu čimbenika, poput lijekova, koji mogu dovesti do gubitka tekućine", kaže viši znanstvenik Manfred Boehm iz NHLBI-a.
"Također, liječnici će možda trebati odgoditi pacijentov trenutni plan liječenja, kao što je ograničavanje unosa tekućine zbog zatajenja srca."
Znanstvenici naglašavaju kako njihova metoda ne može dokazati da je hidracija volontera prvenstveno odgovorna za povećanje njihovih izgleda za dobro zdravlje. Za to su prikladnija nasumična, kontrolirana ispitivanja, iako već možemo uočiti vezu vrijednu daljnjeg istraživanja.
Unos tekućine nije jedini čimbenik koji utječe na razinu natrija u krvi, iako su istraživači kontrolirali varijable uključujući dob, rasu i spol. Također su isključivali sudionike studije sa stanjima kao što je dijabetes ili navikama poput pušenja, što je moglo utjecati na njihovu razinu natrija.
Također treba istaknuti kako je studija više usredotočena na zdravstvene rizike dehidracije, nego na pozitivne učinke dobre hidracije, iako će navedeno biti povezano u određenoj mjeri.
U ovom trenutku oko polovice svjetske populacije ne dostiže preporučeni dnevni unos (koji obično počinje s oko 1,5 litara dnevno). Postoji niz razloga za to, ne samo pristup čistoj, pitkoj vodi. Osigurati da sve zajednice imaju čistu opskrbu pićem pri ruci trebao bi biti prioritet broj jedan za očuvanje zdravlja svih.
Onima koji imaju razne mogućnosti, povećanje udjela tekućine moglo bi značajno utjecati na rizik od bolesti i smrtnosti.
"Na globalnoj razini ovo može imati veliki utjecaj", kaže Dmitrieva. "Smanjeni sadržaj vode u tijelu najčešći je čimbenik koji povećava natrij u serumu, zbog čega rezultati sugeriraju da održavanje dobre hidracije može usporiti proces starenja i spriječiti ili odgoditi kronične bolesti."
Izvor: Science Alert